'obnovljivci' ne žele šutjeti

Okreću li se na vjetroelektranama laki milijuni i može li ih se graditi bez pogodovanja? 'Šokirani smo i frustrirani. Godinama se mučimo i radimo, a nakon jednog slučaja svi ispadamo kriminalci!'

  • Autor: Luka Filipović
  • Zadnja izmjena 04.06.2020 10:26
  • Objavljeno 04.06.2020 u 08:25
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Afera oko vjetroparka Krš-Pađene kod Knina, zbog čega je u pritvoru, između ostalih, završila HDZ-ovka Josipa Rimac, nanovo je otvorila priču o problematičnosti sustava poticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora s naglaskom na vjetroelektrane. Zbog čega već godinama upravo te investicije prati stigma pogodovanja i kriminala, razgovarali smo o tome s Bojanom Reščecem, direktorom tvrtke RP Global, vlasnika dviju vjetroelektrana, i Edom Jurkićem, konzultantom za obnovljive izvore energije, iza kojeg su brojni projekti od vjetroelektrana do solara

U Hrvatskoj trenutno ima 750 MW vjetroelektrana u pogonu, u koje je investirano gotovo 7,5 milijardi kuna. Među njima je i sporni vjetropark Krš-Pađene snage 142 megavata. Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića.

Je li se pogodovalo Lageru nauštrb državnih interesa, pokazat će istraga Uskoka. Energetske stručnjake i poduzetnike iz područja obnovljivih izvora ljuti to što aktualna događanja oko vjetroparka kod Knina baca sjenu sumnje na sve dosadašnje investicije.

Bojan Reščec bavi se vjetroelektranama gotovo 20 godina. Direktor je RP Globala, tvrtke koja je uložila gotovo milijardu kuna u dva projekta. Vjetroelektrana Danilo pored Šibenika snage 43,7 MW krenula je s radom 2014., a dvije godine kasnije puštena je u rad vjetroelektrana Rudine snage 34,2 MW kod Slanog.

'Ne želim govoriti o drugim projektima, ali bitno je da se dozna istina. Godinama se mučimo i radimo i onda nakon jednog ovakvog slučaja svi ispadamo kriminalci. Siguran sam da 99 posto investitora strogo poštuje zakone i radi sve po pravilima', izjavio je za tportal Reščec.

Direktor tvrtke RP Global Bojan Reščec

Direktor tvrtke RP Global Bojan Reščec

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Tvrdi kako iza razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj stoje veliki entuzijazam i trud domaćih i stranih stručnjaka te ulagača.

'Kad sam krenuo 2002., niti je sustav bio spreman niti je bilo dovoljno znanja u državnim institucijama. Prvi projekt razvijao sam 10 godina, a trebale su možda četiri. Na prvu lokacijsku čekao sam 25 mjeseci, na građevinsku 11 mjeseci. Za to ne krivim nikoga jer sustav nije bio spreman, niste imali stručnjake u ministarstvima. Samo za lokacijsku dozvolu trebalo vam je čak 19 suglasnosti', prisjetio se Reščec.

Investitori su tad pomagali državi da se stvori zakonodavni okvir za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska je to bila dužna napraviti jer direktiva EU-a traži od članica da moraju dostići 20 posto od ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora do 2020. godine.

'Osobno sam kao voditelj prve grupacije za obnovljive izvore pri HGK-u gotovo tjedno išao u tadašnje Ministarstvo gospodarstva kako bih pomogao u kreiranju tog prvog okvira. Bio sam ponosan na to što je 2015. Hrvatska bila lider u regiji kad je izgrađena prva kvota od 400 MW vjetroelektrana', istaknuo je Reščec.

Bio sam ponosan na to što je 2015. Hrvatska bila lider u regiji kad je izgrađena prva kvota od 400 MW vjetroelektrana, istaknuo je Reščec

Bio sam ponosan na to što je 2015. Hrvatska bila lider u regiji kad je izgrađena prva kvota od 400 MW vjetroelektrana, istaknuo je Reščec

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

Prvi loši natpisi o vjetroelektranama pojavljuju se 2017., četiri godine nakon što su potpisani zadnji ugovori za otkup električne energije s HROTE-om, među ostalim tad je ugovor potpisan i za navodno sporni vjetropark Krš-Pađene, od strane države po poticajnim cijenama.

'Bio sam šokiran. Tad su se pojavili natpisi o pogodovanju, ekstraprofitima i ostalom. Ta nas stigma prati do danas', rekao je Reščec.

On tvrdi da priča o ekstraprofitima na vjetroelektranama ne drži vodu.

'Gotovo 10 godina ulagali smo do tri milijuna eura u razvoj projekta. Onda smo u 11. godini dignuli kredit za dio investicije. Sljedećih 12 godina vraćate taj kredit. Znači, tek u 22. godini od početka ulaganja počnete vraćati uloženi novac. Na rok od gotovo 25 godina povrat može biti od 12 do 13 posto, a onda se u ekonomskom žargonu kaže da je to povrat u sedam do osam godina', objasnio je Reščec.

  • +26
  • +23

Gradilište vjetroelektrane Krš-Pađene

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kad je riječ o otkupnoj cijeni, odnosno poticajima za obnovljive izvore koje plaćaju građani, Reščec smatra kako ona nije previsoka. Za vjetroelektrane je poticaj oko 70 lipa po kilovatu. Toliko je dobio i vjetropark Krš-Pađene tvrtke Lager.

'To su cijene koje smo dobili u ugovorima 2013. To je u tom trenutku bio prosjek u Europi. Slične ugovore dobivali smo i u drugim zemljama jer RP Global ulaže širom svijeta. S time da je u Hrvatskoj kapital uvijek bio skuplji te razvoj duži i skuplji. Prije pet godina jedan megavat vjetroelektrane koštao je investitora od 1,4 do 1,5 milijuna eura. Danas su troškovi prepolovljeni na 700 do 800 tisuća eura. Međutim nisu ulagači krivi zato što su dobili takve ugovore 2013. jer nisu oni nametnuli sustav poticaja', istaknuo je Reščec.

Hrvatska je napustila tarifni sustav (poticaje) te 2013. i od tada se čeka da zaživi tzv. premijski model. 'On je za državu puno jeftiniji, a opet daje sigurnost investitorima, odnosno bankama da će krediti biti vraćeni. Prije nekoliko tjedana donesene su zadnje uredbe i novi model bi, nadam se, trebao krenuti', rekao je Reščec.

Hrvatska je napustila tarifni sustav 2013. i od tada se čeka da zaživi tzv. premijski model

Hrvatska je napustila tarifni sustav 2013. i od tada se čeka da zaživi tzv. premijski model

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Prema tom novom modelu, jednom godišnje raspisao bi se natječaj za, naprimjer, 200 MW vjetroelektrana i 100 MW solara. Investitori bi prijavili svoje projekte i očekivanu otkupnu cijenu koja ne bi smjela ići iznad referentne cijene. Ona bi trebala biti puno niža od trenutne otkupne od oko 70 lipa po kilovatu.

'Prvih najjeftinijih 200 MW dobili bi ugovore s državom na 12 godina, kao i dosad. Ali električna energija bi se otkupljivala samo u trenutku kad bi moja cijena bila viša od tržišne. Znači ako sam ja ponudio 45 lipa po kWh, a tržišna je 40, tad bi HROTE plaćao tu razliku od pet lipa', rekao je Reščec.

Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije i vlasnik tvrtke Vivo Somnia

Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije i vlasnik tvrtke Vivo Somnia

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Edo Jerkić, konzultant za obnovljive izvore energije i vlasnik tvrtke Vivo Somnia, bio je angažiran na projektu Krš-Pađene. Za banke, odnosno kreditore, radio je tehničku dubinsku analizu vjetroparka kod Knina.

I on je, kao i Reščec, frustriran time što se zbog Krš-Pađena dovode u pitanje sva ulaganja u vjetroelektrane u Hrvatskoj.

Jerkić je kao konzultant dosad bio angažiran na 50-ak projekata u sektoru obnovljivih izvora energije. Svi oni, kaže, moraju se nositi sa sličnim problemima.

Na rok od gotovo 25 godina povrat uloženog u vjetroelektrane može biti od 12 do 13 posto

Na rok od gotovo 25 godina povrat uloženog u vjetroelektrane može biti od 12 do 13 posto

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovacic/PIXSELL

'U zadnjih 15 godina, otkako je živo domaće tržište vjetroelektrana, imali ste gotovo isto toliki broj ministara energetike i još više njihovih pomoćnika. Nikad nije bio kontinuiteta. Zadnje potpisivanje ugovora za vjetroelektrane bilo je 1. prosinca 2013. Tad su u tu kvotu upale i Krš-Pađene, ali se ne piše da su krajem 2013. ugovor dobile još tri vjetroelektrane. To nikome nije sporno, iako je priča ista. Ljudi su jednostavno lovili ono što im je omogućio zakon', rekao je za tportal Jerkić.

Za njega je tragično to što je trebalo sedam godina da se izgrade te vjetroelektrane, za što dobar dio krivice snosi i državna birokracija.

'U kolopletu zakona i podzakonskih akata koji su često nepovezani birokracija ima strašno dugačke procedure. Ne poštuje vlastite rokove, čak ni zakone, već ih proizvoljno tumači. To vas dovede u situaciju da ste uhvaćeni u škare. Zakon vam nudi nešto. Uložite novac i krenete s razvojem, a s druge strane sustavno vas se koči i blokira. Pitam vas što biste napravili u tom slučaju? Možete samo lobirati da se pomakne nešto. Događaju li se u tom lobiranju nezakonite stvari, to neka istraže za to zadužene institucije', istaknuo je Jerkić.

Stupovi za vjetropark Krš-Pađene

Stupovi za vjetropark Krš-Pađene

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dodaje kako je više puta radio na vjetroelektranama zbog kojih se investitor našao u situaciji da je morao moliti i kumiti da se izdaju dozvole, a koje su se mjesecima čekale, i nakon što su istekli svi rokovi.

'Sve to dovodi do nemilih situacija', naglasio je Jerkić.

Upozorava kako je od 2013., kada su potpisani ti famozni zadnji ugovori za vjetroelektrane, pa sve do 2020. sustav bio praktički blokiran.

'Imate sedam godina crne rupe! Tek je 2016. došao novi zakon o obnovljivim izvorima, a koji nije bio provediv jer su se čekali podzakonski akti, nedavno doneseni. O tome se ne govori dovoljno', izjavio je Jerkić.

On se boji da će se aktualna događanja negativno odraziti na čitav sektor vjetroelektrana, na koji se naslanjaju mnoge druge tvrtke iz građevine i elektroproizvođači.

'Često se može čuti priča kako na vjetroelektranama nije dovoljno uključena domaća komponenta. Ali to nije točno! Ovisno o projektu, od 20 do 50 posto toga dolazi iz Hrvatske. Pristran sam jer se bavim time. Međutim zanemaruju se lako provjerljive činjenice', rekao je Jerkić.

istraživanje ekonomskog instituta

Kako to da samo vjetroelektrane u Hrvatskoj ostvaruju profit?

Prema istraživanju Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb, u razdoblju od 2007. do 2016./2017. jedino su vjetroelektrane uz postojeći sustav poticajnih cijena iskazivale profitabilno poslovanje. Svi ostali - solar, biomasa, bioplin i male hidroelektrane - poslovali su s gubitkom. Pokušali smo dobiti komentar autora tog istraživanja, no do zaključenja teksta bio nam je nedostupan.

Pitali smo Reščeca i Jerkića kako je to moguće. 'U istraživanju se ističe da je otkupna cijena (ili poticaji) najniža za vjetroelektrane (oko 70 lipa), dakle za Hrvatsku je najbolje bilo izgraditi što više vjetroelektrana, pogotovo ako se vidi da je i uz najniže cijene jedino tako došlo do dobiti za investitore. U radu se ne spominje broj elektrana i godina izgradnje/početka proizvodnje, a bez toga su ovi podaci podložni raznim tumačenjima', rekao je Reščec.

Za Jerkića pri istraživanju Lovrinčević nije uvrstio dosta bitnih stvari u model - točan iznos investicije, kakvo je projektno financiranje banaka, kolike su kamate, rokovi otplate i ostalo. 'On je iskoristio samo površne financijske brojke, a nije ušao u dubinu stvari', mišljenja je Jerkić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!