znanstveni rad

Nagrada Zaklade Hanžeković Milanu Deskaru-Škrbiću i Darjanu Milutinoviću iz HNB-a

  • Autor: N. S./Hina
  • Zadnja izmjena 15.01.2021 14:06
  • Objavljeno 15.01.2021 u 14:06
Milan Deskar Škrbić

Milan Deskar Škrbić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic

Milan Deskar-Škrbić i Darjan Milutinović iz Hrvatske narodne banke (HNB) za rad "Dizajn paketa fiskalne konsolidacije i modelski pristup procjeni fiskalnih multiplikatora u Hrvatskoj" dobitnici su nagrade Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković za najbolji znanstveni rad u 2020. godini. U nagrađenom radu Milan Deskar-Škrbić i Darjan Milutinović pokušali su doprinijeti razumijevanju makroekonomskih učinaka fiskalnih konsolidacija na primjeru konsolidacije koju je Hrvatska provela za vrijeme trajanja Procedure pri prekomjernom deficitu u razdoblju od 2014. do 2016. godine, pojašnjavaju iz Zaklade.

Tom najvećom konsolidacijskom epizodom u hrvatskoj ekonomskoj povijesti, javne su financije konačno, nakon značajnog pogoršanja uzrokovanog globalnom financijskom krizom i dužničkom krizom u euro području, vraćene na održivu putanju, napominju.

U jeku globalne covid-19 krize, a u Hrvatskoj i potresa, koji dovode do iznimnih povećanja deficita i javnog duga, rezultati nagrađene analize mogu pomoći pri dizajniranju paketa fiskalnih stimulansa koji bi poduprli snažniji gospodarski oporavak i/ili paketa srednjoročne fiskalne konsolidacije nužne za vraćanje novih omjera javnog duga i BDP-a na održive putanje, smatraju iz Zaklade.

Najvažniji rezultati analize Deskar-Škrbića i Milutinovića, navodi se u priopćenju Zaklade, jest da je na prihodnoj strani proračuna najsnažniji utjecaj poreza na dohodak i poreza na dobit gdje jedna kuna njihovog povećanja dovodi do smanjenja BDP-a za 0,2 kune i obratno. 

Nadalje, jedna kuna povećanja indirektnih poreza i zdravstvenih doprinosa smanjuje BDP za 0,1 kunu i obratno. 

Na rashodnoj pak strani proračuna, pokazala je analiza, jedna kuna povećanja plaća u javnom sektoru povećava BDP za 1,3 kune, jedna kuna povećanja javnih investicija povećava BDP za 0,7 kuna, dok jedna kuna intermedijarne potrošnje povećava BDP za 0,6 kuna i obratno.

Naposljetku, povećanje socijalnih naknada za jednu kunu povećava BDP za 0,3 kuna, dok povećanje subvencija za jednu kunu povećava BDP za 0,1 kunu i obratno.

Navedeni rezultati su pokazali da direktni porezi značajnije utječu na gospodarstvo od indirektnih, dok na strani rashoda komponente koje direktno ulaze u obračun BDP-a (intermedijarna potrošnja, masa plaća i investicije) imaju veći učinak na gospodarstvo od onih koje ne ulaze u obračun BDP-a (socijalne naknade).

Deskar-Škrbić i Milutinović smatraju da se zbog relativno malih fiskalnih multiplikatora mjere na prihodnoj strani proračuna ne bi trebale mijenjati, dok bi se na strani rashoda nositelji politike trebali više osloniti na smanjivanje subvencija i kapitalnih transfera nego na smanjivanje javnih investicija i plaća u javnom sektoru.

Deskar-Škrbiću i Milutinoviću u redovitoj kategoriji pripala je nagrada od 50.000 kuna, diploma i medalja, a rad će im biti objavljen u časopisu Public Sector Economics broj 1/2021.

Odbor za dodjelu nagrade za 2020. u sastavu Mihaela Bronić (Institut za javne financije), Saša Drezgić (Ekonomski fakultet, Rijeka), Katarina Ott (Institut za javne financije), Maja Vehovec (Sveučilište u Rijeci) i Miroslav Verbič (Ekonomski fakultet, Ljubljana) u redovitoj kategoriji ocijenio je deset pristiglih radova, dok u studentskoj kategoriji nije bilo prijavljenih radova.

Zakladu prof. dr. Marijan Hanžeković osnovali su Institut za javne financije, Marijan Hanžeković mlađi, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, Privredna banka Zagreb, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka. Cilj zaklade je, osim njegovanja uspomene na profesora Hanžekovića, promicanje financijske znanosti te poticanje znanstvenika i stručnjaka, posebice mlađih, da se bave tom znanstvenom disciplinom.

Marijan Hanžeković rođen je 1915. godine u Požegi, a umro je 1993. u Zagrebu. Bio je pravnik i ekonomist te profesor književnosti i jezika, a bavio se gotovo svim područjima ekonomije, osobito financijama, fiskalnim i monetarnim sustavom, bankarstvom, vrijednosnim papirima i burzama. 

Objavio je brojne znanstvene i stručne radove u zemlji i inozemstvu, a u povijesti će ostati zabilježen kao prvi hrvatski ministar financija, objavljeno je na internetskoj stranici Zaklade.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!