Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna potonuo 3 posto, na 47.501 bod, dok je S&P 500 pao 2 posto, na 6.740 bodova, a Nasdaq 1,2 posto, na 22.387 bodova. Od samog početka tjedna najveća svjetska burza bila je pod pritiskom jer je napad SAD-a i Izraela prošloga vikenda na Iran izazvao snažan rast cijena nafte.

Polovicom tjedna zaustavljen je pad cijena dionica jer se činilo da su se u srijedu cijene nafte stabilizirale nakon snažnog rasta u prva dva dana tjedna. No, kako napadi SAD-a i Izraela na Iran nisu popustili, kao ni iransko raketiranje susjednih zemalja, cijene 'crnog zlata' u četvrtak su ponovno počele snažno rasti.

Tim više što je Iran objavio da zbog ratnog stanja preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, najvažnijom prometnom točkom u svijetu za globalnu trgovinu naftom, zabranivši tranzit tankerima iz SAD-a i europskih zemalja. Zbog toga je u cijelom prošlom tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, na 90,90 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je, pak, prošloga tjedna oko 28 posto, najviše od 2020. godine. To je potaknulo strahovanja ulagača od rasta inflacije, koja se ionako kreće iznad ciljanih razina američke središnje banke od oko 2 posto.

To znači da se Fedu sužava prostor za smanjenje kamata, a upravo je nada ulagača u smanjenje kamata bila glavni pokretač tržišta u posljednje vrijeme. 'Pogledajte cijene nafte, to vam govori sve što trebate znati zašto je tržište palo. Tržište bi doista željelo znati dokle će taj sukob na Bliskom istoku trajati', kazao je Michael Antonelli, strateg u tvrtki Baird Private Wealth Management.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 5,7 posto, na 10.284 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 6,7 posto, na 23.591 bod, a pariški CAC 6,8 posto, na 7.993 boda. Zbog toga je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica pao 4,6 posto, nakon što je tjedan dana prije dosegnuo rekordne razine.

Crobexi pali treći tjedan zaredom, promet porastao

Na Zagrebačkoj su burzi Crobex indeksi pali i prošloga tjedna, trećeg zaredom, pa su tako pratili oštar pad svjetskih burzi, koje su pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku i snažnog skoka cijena nafte.

Crobex indeks pao je prošloga tjedna 2,51 posto, na 3.919 bodova, a Crobex10 za 2,28 posto, na 2.515 bodova. Tako su oba indeksa oslabila treći tjedan zaredom.

Pritom su pali i svi sektorski indeksi, a najviše Crobextransport, za 6,08 posto. Redovni promet dionicama iznosio je 27 milijuna eura, otprilike sedam milijuna više nego u tjednu ranije. Uz to, ostvaren je blok promet od 4,8 milijuna eura u transakcijama s tri dionice - Končara u iznosu od 3,87 milijuna eura, Plave lagune 664 tisuće eura, a Ing-Grada 300 tisuća eura.

U redovnom trgovanju daleko najveći promet ostvaren je dionicom Končara, 9,5 milijuna eura, a cijena joj je pala dva posto, na 784 eura.

Končar je potpisao s HEP-ODS-om i operatorom elektroenergetskog prijenosnog sustava u RH i vlasnikom hrvatske prijenosne mreže HOPS tripartitni ugovor za izgradnju nove 110 kV transformatorske stanice Ražine, vrijedne 13,7 milijuna eura, izvijestili su u srijedu iz Končara.

S prometom od gotovo tri milijuna eura slijedila je dionica AD Plastika, pri čemu joj je cijena potonula za 9,45 posto, na 24,9 eura, pa je među 10 najlikvidnijih, koje su sve zabilježile pad cijene, bila najveća gubitnica. Po likvidnosti je slijedila dionica Dalekovoda, s 2,9 milijuna eura prometa, a cijena joj je pala 3,6 posto, na 9,64 eura.

Znatan promet imala je i dionica Zagrebačke banke, 1,5 milijuna eura, uz pad cijene za 1,26 posto, na 23,6 eura. Promete veće od milijun eura imale su još i dionice Končara D&ST, pri čemu je cijena povlaštene korigirana na niže za 3,76 posto, na 3.580 eura, a redovne za 2,05 posto, na 3.830 eura.

Ta je kompanija izvijestila u srijedu da je potpisala ugovor s austrijskom kompanijom Netz Niederösterreich GmbH (NÖ Netz) o isporuci energetskih transformatora, vrijedan više od 26 milijuna eura.

Najveće dobitnice među likvidnijima bile su dionice Brodogradilišta Viktor Lenac, sa skokom cijene za 5,64 posto, na 4,12 eura te Bosqara, za 1,45 posto, na 28 eura. Na ZSE se prošloga tjedna trgovalo s ukupno 63 dionice, pri čemu je cijena njih tek devet porasla, 42 pala, a 12 stagnirala.

Dolar ojačao

Na svjetskim je tržištima dolar prošloga tjedna ojačao prema košarici valuta jer je kriza na Bliskom istoku navela ulagače da potraže sigurnija utočišta i jer američka središnja banka vjerojatno neće žuriti sa smanjenjem kamata.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,2 posto, na 98,85 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,6 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1618 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku, za 1,1 posto, pa je cijena dolara dosegnula 157,80 jena. Eskalacija krize na Bliskom istoku, nakon napada SAD-a i Izraela na Iran prošloga vikenda, uzdrmala je svjetska financijska tržišta i natjerala ulagače da potraže sigurnija utočišta.

A kako se dolar tradicionalno smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, njegova je vrijednost prošloga tjedna porasla. Osim toga, zbog kriza na Bliskom istoku, snažno su porasle cijene nafte. Prošloga je tjedna cijena barela na američkom tržištu skočila više od 35 posto, na 90,90 dolara, što je njezin najveći tjedni skok od 1983. godine.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je, pak, oko 28 posto, najviše od 2020. godine. To je potaknulo strahovanja ulagača od rasta inflacije, koja se ionako kreće iznad ciljanih razina američke središnje banke od oko 2 posto. To znači da se Fedu sužava prostor za smanjenje kamata, pa je sve izvjesnije da središnja banka neće smanjiti kamate prije lipnja, a pitanje je hoće li moći i tada.

'Ključni pokretač bit će i idućih dana cijena nafte. Ako će dodatno porasti i zadržati se na povišenim razinama, to bi podržalo dolar. U slučaju popuštanja krize na Bliskom istoku i pada cijena nafte, dolar će oslabiti', objašnjava Lee Hardman, valutni analitičar u MUFG-u.