Geopolitičke napetosti i ratni sukobi redovito potresaju burze i testiraju živce investitora. No povijest pokazuje da su upravo takva razdoblja često bila prekretnice za stvaranje dugoročnog bogatstva. U nastavku donosimo deset ključnih pravila kojih se iskusni dugoročni ulagači pridržavaju kada tržišta postanu nestabilna
Cijene imovine na financijskim tržištima uvelike ovise o emocijama tržišnih sudionika. U dobrim vremenima investitori obično precjenjuju vrijednost tvrtki i podcjenjuju rizik, što je karakterističan element rastuće ekonomije, kada se nitko ne brine za budućnost, a kontrola rizika i neizvjesnost povlače se u drugi plan.
Međutim signali krize pokazuju da stvarnost nije tako sjajna, a kada se pojavi i neočekivani događaj koji uzdrma tržište, euforija prerasta u paniku i dovodi do drastičnog pada cijena.
Nešto takvo upravo se događa na globalnim dioničkim tržištima. Izbijanje sukoba na Bliskom istoku prijeti ozbiljnim poremećajima u realnoj ekonomiji, što je dovelo do ozbiljnog potresa na financijskim tržištima.
Kako se ponašati u trenucima naglih promjena i što možete učiniti da zaštitite svoj portfelj? Razmotrite ove bezvremenske savjete za uspješno ulaganje tijekom krize.
1. Ne paničarite – padovi su sastavni dio tržišta
Burze ne rastu pravocrtno. Svaka velika kriza u posljednjih sto godina – od dot-com balona do financijske krize 2008. i pandemije – završila je oporavkom. Pravovremena reakcija, koja podrazumijeva prodaju vidoko vrednovanih dionica i ETF-ova prije značajnije korekcije, svakako je dobrodošla, ali panična rasprodaja kada su cijene već značajno korigirane obično znači pretvaranje privremenog pada u trajni gubitak.
Ostanak u investiciji općenito se nagrađuje jer se neki od najpozitivnijih tržišnih dana događaju ubrzo nakon onih najnegativnijih.
Krize u 21. stoljeću
U posljednjih desetak godina imali smo četiri krizne situacije s relativno brzim oporavkom tržišta. Trgovinski rat između SAD-a i Kine 2018. godine doveo je do pada tržišta od dvadesetak posto, a oporavak je uslijedio nakon pet mjeseci. Covid kriza iz 2020. godine srušila je indeks S&P 500 za 34 posto u rekordnom roku, a oporavak je bio munjevit - već za tri mjesec indeksi su bili iznad pretkrizne razine.
Rat u Ukrajini i energetska kriza 2022. godine potopili su S&P 25 posto, a povratak je uslijedio nakon 10 mjeseci. Drugi Trumpov trgovinski rat eskalirao je u ožujku prošle godine, kada je S&P 500 potonuo gotovo 20 posto, a već u lipnju vratio se na pretkriznu razinu.
U proteklih 25 godina dogodile su se i dvije krize s dugotrajnim posljedicama. Početkom 2000-ih došlo je do pucanja dot-com balona i kraha tisuća tehnoloških kompanija. U razdoblju od dvije godine Nasdaq je izgubio 75 posto, a S&P 500 gotovo 50 posto vrijednosti. Oporavak je trajao gotovo pet godina, a vrlo brzo nakon toga uslijedila je velika financijska kriza 2008., tijekom koje su tržišta potonula više od 50 posto, a oporavak je trajao naredne četiri godine.
2. Držite se dugoročnog plana
Ako ulažete s vremenskim horizontom od deset ili više godina, kratkoročne turbulencije ne bi vam smjele promijeniti strategiju. Investicijski plan treba mijenjati samo ako vam se promijene životni ciljevi ili prihodi, a ne zbog dnevnih naslova u medijima.
3. Krize su prilika za jeftiniju kupnju
Pad tržišta znači da se kvalitetne dionice i ETF-ovi mogu kupiti po nižim cijenama. Dugoročno su najveći prinosi često ostvareni upravo ulaganjima tijekom razdoblja panike. Warren Buffett, jedan od najuspješnijih investitora današnjice, izgradio je svoje bogatstvo prkoseći trendovima. Njegova je glavna deviza 'kupujte kada drugi prodaju i prodajte kada drugi kupuju'. Dionice su najzanimljivije, kaže Buffett, kada se za njih gotovo nitko ne zanima.
4. Nastavite redovito ulagati
Strategija postupnog ulaganja u krizama dolazi do punog izražaja. Redovitim kupovanjem po nižim cijenama smanjujete prosječnu ulaznu cijenu i povećavate budući potencijal rasta.
Pritom trebate biti svjesni toga da je gotovo nemoguće pogoditi idealni tajming, odnosno samo dno krize, što zvuči primamljivo, ali i profesionalni fondovi rijetko uspijevaju dosljedno pogoditi najbolji trenutak za ulazak ili izlazak. Nekoliko najboljih dana rasta često dolazi odmah nakon najvećih padova, a oni koji su tada izvan tržišta propuštaju oporavak. Stoga je najbolje kontinuirano kupovati, i u razdoblju pada i u razdoblju oporavka, uz pažljivo praćenje fundamentalnih podataka.
5. Diversifikacija je najbolja obrana
Portfelj koji uključuje različite regije, sektore i klase imovine obično bolje podnosi krize od koncentriranih ulaganja. Važno je da portfelj sadrži imovinu koja se ne kreće s dionicama, poput državnih obveznica ili zlata, kako biste ublažili udarac ako propadne jedno područje tržišta. Raspodjela na globalne ETF-ove, državne obveznice i plemenite metale može značajno ublažiti pad vrijednosti i omogućiti pametan rebalans portfelja.
6. Držite dio sredstava u gotovini
Krizne situacije najbolje pokazuju koliko je korisno držati dio portfelja u gotovini i instrumentima novca jer likvidna sredstva omogućuju vam da reagirate kada se pojave iznimne prilike. Istovremeno gotovinska rezerva smanjuje psihološki pritisak jer znate da u slučaju potrebe nećete morati jeftino prodavati dionice ili ETF-ove.
7. Rebalansirajte portfelj
Ako pad dionica smanji njihov udio u portfelju, vraćanje na ciljanu raspodjelu znači da automatski unovčavate dio obveznica i druge likvidne imovine, a kupujete dionice i dioničke ETF-ove po nižim cijenama. To je disciplinirani način iskorištavanja volatilnosti bez nagađanja o budućnosti.
8. Usredotočite se na kvalitetu
U vrijeme panične rasprodaje cijene dionica padaju neselektivno. Vrijednost gube one kompanije koje su bile precijenjene, a i one koje su bile fer vrednovane ili podcijenjene. Stoga se otvaraju brojne prilike za povoljnu kupnju, a odabir treba ići prema tvrtkama s niskim dugom, snažnim novčanim tokom i jakim bilancama jer mogu preživjeti razdoblje smanjene potražnje. Treba voditi računa o tome da dugotrajna kriza može donijeti pad prihoda i dobiti kompanija, stoga treba biti izuzetno oprezan prilikom odabira dionica. Potrebno je pažljivo pratiti financijska izvješća kompanija i na temelju ostvarenih rezultata odabirati najpovoljnije prilike.
9. Izbjegavajte naglo povećanje rizika
Kada cijene padnu, mnogi investitori pokušavaju 'nadoknaditi gubitke' rizičnijim ulaganjima ili korištenjem poluge. Takve odluke u pravilu povećavaju gubitke ako kriza potraje dulje od očekivanog.
10. Ograničite izloženost vijestima i svakodnevnim oscilacijama
Neprestano praćenje portfelja i financijskih vijesti pojačava emocionalne reakcije i vodi lošim odlukama. No dugoročni investitori često gledaju rezultate tek nekoliko puta godišnje, a ne svakodnevno.
U teoriji većina investitora zna da treba kupovati kada su cijene niske i ostati smiren kada tržišta padaju. U praksi upravo tada emocije preuzimaju kontrolu. Razlika između uspješnih i neuspješnih ulagača najčešće nije u onome što znaju, već u tome kako se ponašaju kada tržište postane nestabilno.
Uvijek je važno imati na umu to da su padovi tržišta normalna stvar te da nakon krize, koliko god ona bila duboka, dolazi oporavak tržišta. Ulagači koji ne podliježu panici i ostaju dosljedni svojoj ulagačkoj strategiji uvijek mogu računati na siguran prinos u dužem roku, o čemu najbolje svjedoče statistički podaci o prosječnom rastu dioničkih indeksa.