Ekonomisti kažu da je razlog jednostavan: današnja financijska tržišta reagiraju složenije nego prije te geopolitička kriza sama po sebi više nije dovoljna da automatski pogura zlato prema rekordima. Ipak, postoji nekoliko scenarija koji bi mogli promijeniti situaciju gotovo preko noći.

Kamate su ključ

Najvažniji faktor za cijenu zlata trenutačno su ključne kamatne stope u SAD-u, o kojima odlučuje američka središnja banka, Federal Reserve (Fed).

Zlato, naime, ne donosi kamatu ni dividendni prinos, a kada su kamate visoke, investitori radije drže novac u obveznicama ili depozitima jer donose stabilan prihod. Aktualna kriza potaknula je očekivanja da će Fed zadržati kamatne stope na postojećoj razni ili ih čak povećati ako zbog inflatornih pritisaka. Na ako bi američka središnja banka ipak nastavila smanjivati kamatne stope, dio kapitala vrlo bi se brzo mogao preliti u zlato.

U takvom scenariju ono ponovno postaje privlačna sigurna luka za ulagače koji traže zaštitu od inflacije i tržišne nestabilnosti.

Snaga dolara pritišće zlato

Drugi važan faktor je američki dolar. Budući da se zlato na svjetskom tržištu obračunava upravo u dolarima, jačanje američke valute često djeluje kao kočnica za rast njegove cijene. Nakon izbijanja sukoba s Iranom došlo je do jačanja dolara u odnosu na druge svjetske valute, što pokazuje da ga ulagači i dalje prihvaćaju kao najsigurniju i najlikvidniju financijsku imovinu.

No u slučaju deeskalacije sukoba i slabljenja dolara situacija se može brzo okrenuti i zlato tada može postati atraktivnija alternativa za čuvanje vrijednosti.

Širenje sukoba moglo bi promijeniti sve

Iako aktualne napetosti na Bliskom istoku zasad nisu izazvale snažan rast zlata, ozbiljnija eskalacija sukoba mogla bi promijeniti sliku. Posebno osjetljiva točka pritom je Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih svjetskih prolaza za transport nafte.

Ako bi došlo do duže blokade i ozbiljnog poremećaja u opskrbi naftom, cijene energije mogle bi ostati na visokoj razini, što bi dovelo do ubrzanja globalne inflacije. U takvom okruženju mogla bi naglo porasti potražnja za zlatom kao zaštitom od ekonomskih šokova.

Tihi kupci

Još jedan faktor koji bi mogao potaknuti rast zlata jest strategija središnjih banaka jer posljednjih godina sve više država povećava svoje zlatne rezerve da bi smanjile ovisnost o dolaru.

Među najaktivnijima su kineska središnja banka, People's Bank of China, te indijska Reserve Bank of India. Ako bi se taj trend ubrzao, potražnja za zlatom na globalnoj razini mogla bi značajno porasti.

Kada zlato stvarno 'eksplodira'

Analitičari upozoravaju da se najveći skokovi cijene zlata obično događaju kada se nekoliko faktora poklopi u isto vrijeme: pad kamatnih stopa, slabljenje dolara i snažna geopolitička kriza.

Ako bi se takva kombinacija ostvarila, zlato bi u relativno kratkom razdoblju moglo ostvariti snažan rast. Povijest pokazuje da su upravo takve okolnosti u prošlosti često gurale cijenu plemenitog metala prema novim rekordima.

Drugim riječima, iako zlato trenutačno miruje, tržišta i dalje pomno prate signale iz geopolitike i monetarne politike. Jer kada se ključni uvjeti poklope, zlato zna reagirati iznenađujuće brzo.