Ivan Kos

Iz nogometnog biznisa sletio je u Osijek i cilja visoko: Šef osječkog aerodroma razbija famu o poželjnim aviolinijama i najavljuje nove

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 30.07.2022 14:59
  • Objavljeno 30.07.2022 u 14:59
Ivan Kos

Ivan Kos

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

Usred koronakrize osječki ekonomist Ivan Kos stigao je na čelo Zračne luke Osijek (ZLO). Na direktorskom mjestu zamijenio je Davora Forgića te preuzeo kormilo prošloga svibnja, u trenutku u kojem slavonska metropola nije imala najavljenu nijednu međunarodnu liniju. Ryanair se iz osječke Zračne luke povukao još 2017., a Wizz Air je u proljeće 2019. ukinuo liniju prema švicarskom Baselu. Posjetili smo Zračnu luku Osijek, prošetali se njome i razgovarali s Ivanom Kosom o pitanju koje najviše zanima Osječane: Hoće li se otvoriti još koja međunarodna linija

Slavonska metropola prošloga proljeća zrakom je bila povezano isključivo letovima Trade Aira i Croatia Airlinesa, koje subvencionira država, a sve ostalo svodilo se na povremene (ad hoc) čarter dolaske. Godinu i nešto dana poslije posjetili smo Zračnu luku Osijek i razgovarali s Ivanom Kosom, a on je na čelno mjesto aerodroma stigao prošloga svibnja. Na direktorskom mjestu zamijenio je Davora Forgića, kojega je dužnosti razriješila Skupština društva, a u kojoj sjede njezini vlasnici - u udjelima ju čine 55 posto država, 25 posto Grad Osijek te 20 posto Osječko-baranjska županija. Ovog osječkog ekonomista mnogi se sjećaju jer je bio vodeći čovjek splitskog Hajduka, a radno iskustvo gradio je i u osječkim tvrtkama Osimpex, OLT, Opeka i Dimnjak.

Iz nogometnog biznisa sletjeli ste na čelo Zračne luke Osijek?

Nije to bio baš direktan transfer, kako bi se reklo u nogometnom žargonu. U Hajduku sam završio 2018. godine, a onda se vratio u Osijek. Nastavio sam raditi u tvrtki Dimnjak i onda sam došao početkom svibnja prošle godine u Zračnu luku Osijek.

Ima li razlike u poslu?

Nogomet sam po sebi, kao najvažnija sporedna stvar na svijetu, ima svoje izazove i zakonitosti, a posebice veliki klub kao što je Hajduk. Isto tako, zračna luka ima svoje izazove koji su pred nama, da pokušamo izvući njezin maksimum, napraviti od nje generator promjena na području Slavonije i Baranje.

Stigli ste u vrijeme pandemije, u kojoj zračnom prometu nisu cvjetale ruže.

Koronakriza je učinila svoje. Vidimo što se događalo u svim zračnim lukama i zračnom prometu, ogromne padove, velike gubitke, ne samo zračnih luka, nego i aviokompanija. Onda je došao ovaj nesretni rat u Ukrajini koji je također utjecao na cijenu energenata, a što bitno utječe i na zračni promet. Tražimo svoj prostor na tržištu zračnog prometa i pokušavamo odgovoriti svim izazovima.

Ivan Kos, direktor Zračne luke Osijek: S Croatia Airlinesom imamo direktne linije za Split, Dubrovnik i München dva puta tjedno

Ivan Kos, direktor Zračne luke Osijek: S Croatia Airlinesom imamo direktne linije za Split, Dubrovnik i München dva puta tjedno

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

Kakve su ovogodišnje brojke ZLO-a?

Naši brojevi sami po sebi nisu bili veliki ni prije pandemije. Još nismo dosegnuli pretpandemijske godine. Rekord smo zabilježili 2019., kada je prošlo oko 65 tisuća putnika. Sada očekujemo potpisivanje ugovora Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i kompanije koja je operirala po programu PSO, odnosno subvencioniranim letovima. Očekivali smo da će to biti prije same turističke sezone, ali se, nažalost, još nije realiziralo. Riječ je o programu koji subvencionira Europska unija kako bi se povezale udaljene regije unutar Hrvatske zračnim putem. Letovima ne povezujemo samo Zagreb, nego i Pulu, Rijeku, Split i Dubrovnik. A po novom programu PSO, direktno bi se trebalo letjeti i za Zadar.

Hoće li to biti još ovoga ljeta?

Nadamo se da ćemo dio ljetne sezone ipak uhvatiti. No to ne ovisi o nama, nego o Ministarstvu i kompaniji koja stavlja letove na tržište.

Ivan Kos u razgovoru s novinarkom tportala Ivanom Barišić

Ivan Kos u razgovoru s novinarkom tportala Ivanom Barišić

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

O kojoj kompaniji je riječ?

O Trade Airu, koja je pobijedila na natječaju. S njima već pet godina imamo te letove. I letjelo se do 30. travnja ove godine, kada su ti ugovori trebali biti obnovljeni, ali nisu. Letovi su obustavljeni od 1. svibnja do danas.

Do kojih se onda destinacija sada iz Osijeka može letjeti?

S Croatia Airlinesom, s kojom odlično surađujemo, imamo direktne linije za Split, Dubrovnik i München dva puta tjedno.

Kolika je popunjenost zrakoplova na domaćim, a kolika na jedinoj međunarodnoj liniji?

U jeku turističke sezone možemo reći da su avioni, posebno za Split, a onda i Dubrovnik, gotovo potpuno rasprodani. Bilježimo prosječnu popunjenost kabine preko 90 posto na oba leta, što je izvrsno. Što se tiče Münchena, s obzirom na to da je to nova linija, a ovo joj je tek prva godina, zadovoljni smo jer nam je popunjenost preko 50 posto. To su dobri pokazatelji. Nju smo već s Croatia Airlinesom potvrdili za iduću godinu i nastavit će operirati dva puta tjedno.

Koliki je avion koji leti na relaciji Osijek-München?

To su avioni Dash koji službeno imaju 76 mjesta. Nekih desetak mjesta otpada na poslovnu klasu, tako da računamo na 66 mjesta za prodaju standardnih karata u jednom smjeru.

  • +27
  • +24

Zračna luka Osijek

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

Mogu li Osječani očekivati otvaranje nekih novih linija za inozemne destinacije?

Stalno smo u pregovorima s niskotarifnim kompanijama poput Wizz Aira, Ryanaira, EasyJeta, Eurowingsa. Nažalost, pandemijske godine učinile su to da su popularnije i turistički atraktivnije destinacije skinute s popisa letova. Svjedočimo svakodnevnim otkazivanjima letova i u većim zračnim lukama.

Radimo kontinuiranu analizu i ispitivanje tržišta zainteresiranih putnika s ovih područja u radijusu oko 150 do 200 kilometara oko Zračne luke Osijek zašto bi ljudi letjeli do nekih destinacija. Statistika govori da su nam najinteresantnija tržišta Njemačke, Švicarske, a možemo uključiti i London kao veliki hub te putnici iskazuju interes da bi željeli letjeti prema njemu, a iz njega u ostatak svijeta.

Samim istraživanjem tržišta dolazimo i do podataka s kojih područja bi putnici i turisti imali interes dolaziti u Slavoniju i Baranju.

Kako se na tom popisu našla Švicarska?

Putnici zbog određenih linija stvaraju navike, a Osijek je imao liniju prema Baselu i time se stvorila navika letenja iz Švicarske prema Slavoniji i obrnuto. Putnici još uvijek pamte tu liniju. München je sada broj jedan, ogroman gospodarski potencijal - već uobičajena suradnja s tvrtkama iz južne Njemačke, kao i velik broj iseljenika s ovih područja, statistički su potencijal koji nam se pretočio u do sada dobre brojeve, a za koje vjerujemo da će još rasti i u potpunosti opravdati tu liniju u narednom razdoblju.

Hrvatska ulazi u Schengen. Je li osječka Zračna luka spremna za to?

Sve zračne luke prilagođavaju svoje uvjete. Određene predradnje su napravljene. Očekujemo odobrenje sredstava iz Ministarstva kako bismo mogli raspisati javnu nabavu i nastaviti sa započetom obnovom putničke zgrade koja uključuje i sam Schengen, kao i ostale tehničke uvjete koje moramo ispunjavati.

U kojoj je to fazi realizacije?

Intenzivno razgovaramo s resornim ministarstvom kako bi se osigurala sredstva za realizaciju samog projekta. Projektna dokumentacija je pripremljena. Spremni smo raspisati javnu nabavu za odabir izvođača.

Uz obnovu putničke zgrade, planirani su infrastrukturni radovi

Uz obnovu putničke zgrade, planirani su infrastrukturni radovi

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

O kolikom se novcu radi?

Prije ovih poskupljenja građevinskog materijala i uopće svih poskupljenja na tržištu procijenjena vrijednost radova iznosila je između 25 i 30 milijuna kuna, kada govorimo samo o obnovi putničke zgrade. Imamo tu i dodatne infrastrukturne zahvate koji bi trebali biti uključeni. Procjenjujemo da bi ta vrijednost mogla sada biti upola veća.

Je li poznat datum početka radova?

Ne, moramo prvo raspisati javnu nabavu.

Znači li to da avion, primjerice iz Njemačke, neće moći sletjeti u Osijek?

Njemačka je članica Schengena, a zračna luka će funkcionirati za sve članice i nečlanice šengenskog prostora. Neće biti ugroženi promet, sigurnost putnika i obavljanje prometa.

Koliki bi trebao biti kapacitet zračne luke kada završe radovi?

U ovom trenutku ZLO bez problema godišnje može opslužiti do 250 tisuća putnika. Obnovom i uređenjem putničke zgrade povećavamo kapacitete putničkog prometa i prema pola milijuna. Zagreb je imao milijun putnika u pandemijskim godinama, a u rekordnoj godini oko 3,5 milijuna. Na razini cijele Hrvatske ima otprilike godišnje 10 do 12 milijuna putnika koje 'obave' ukupno sve zračne luke. Vjerujem da će ZLO doživjeti svoju renesansu zajedničkim radom i pristupom gradonačelnika Ivana Radića, osječko-baranjskog župana Ivana Anušića i ministra prometa Olega Butkovića.

To su ponavljali i vaši prethodnici.

Optimističan sam, uz njihovu podršku i način na koji razmišljaju i rade, jer ZLO može doživjeti ove brojeve, a pokazatelj i temelj za optimizam su brojni ostvareni, već realizirani projekti na području Osijeka i Osječko-baranjske županije u njihovim mandatima.

Nekada je na ZLO stizala smrznuta riba iz Tanzanije, kao i krave iz Kanade. Što je s kargo prometom?

Dio kargo prometa obavlja se putničkim zrakoplovom, što je uobičajena praksa. Što se tiče spomenutih prijevoza, oni su se dogodili u određenim okolnostima zahtjeva tržišta. Danas imamo sve dozvole, certifikate za operacije opasnim robama, a otvoreni smo za suradnju sa svim partnerima koji prepoznaju potencijal ovog tržišta.

Intenzivno radimo na privlačenju investitora i samih prijevoznika.

Putnička zgrada Zračne luke Osijek

Putnička zgrada Zračne luke Osijek

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

Postoji li interes među investitorima za ZLO-m?

Kod kargo prometa se moraju preklopiti dvije stvari, promet se obavlja u dva smjera, jedno je uvoz, drugo je izvoz robe. Zračna luka Zagreb sama je odustala od fokusa na kargo, što govori o količinama roba koje se uvoze ili izvoze iz ovoga dijela Europe. U ovom trenutku investicijsko širenje i razvijanje tržišno nisu pametni, ali smo spremni prihvatiti bilo kojeg investitora ili partnera koji bi u tom dijelu širio taj dio poslovanja.

Dolazile su na ZLO različite kineske delegacije, razgledavale ga. Jeste li s nekim od njih u kontaktima?

U mom mandatu nije bilo nikakvih kontakata. U naslijeđe mi nisu ostavljeni, tako da osobno o tome nemam saznanja. Imamo intenzivne kontakte s investitorima koji bi ovdje bili partneri i radili bi, prošili svoj biznis, ali o tome ćemo razgovarati kada to bude bilo aktualnije, odnosno kada se provedu konkretnije stvari.

Što pokazuje istraživanje tržišta, treba li nam Zračna luka Osijek?

Uvjeren sam da Osijek, Osječko-baranjska županija, Slavonija i Baranja i cijela ova regija trebaju imati zračnu luku i da ZLO može postići već spomenute brojeve putnika, samo svi trebamo zasukati rukave, biti strpljivi i uporni. Uvijek smo imali izazova i problema i ne može se jednostavno kao na prekidaču daljinskog upravljača promijeniti neke stvari koje dosta dugo nisu funkcionirale. No uz podršku lokalne politike, gradonačelnika i župana, koji ZLO vide kao važan projekt, vjerujem da ćemo u idućim godinama napraviti pomake.

Ivan Kos: Uvjeren sam da Osijek treba imati zračnu luku i da ZLO može postići već spomenute brojeve putnika, samo svi trebamo zasukati rukave, biti strpljivi i uporni

Ivan Kos: Uvjeren sam da Osijek treba imati zračnu luku i da ZLO može postići već spomenute brojeve putnika, samo svi trebamo zasukati rukave, biti strpljivi i uporni

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos

U međuvremenu su se razvile zračne luke u Banjoj Luci i Tuzli.

Te su zračne luke veličinom vrlo slične Osijeku. Njihova je komparativna prednost to što ne podliježu regulativama EU-a pa imaju određene prednosti i mogućnost rada po drugačijim principima na tržištu. Te su regije prepoznale važnost tih luka nekih sedam, osam godina prije nas. No kvalitetnim radom možemo dosegnuti njihove brojeve i uspjeti nadmašiti promete i destinacije koje i oni rade.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!