Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) oglasila se priopćenjem u kojem izražava zabrinutost zbog prijedloga zakonskog ograničavanja bankarskih naknada, upozorivši kako bi takva regulacija, bez jasno definiranih socijalnih kriterija, mogla imati ozbiljne posljedice na stabilnost financijskog sustava, digitalnu transformaciju i investicijski kapacitet bankarskog sektora u Hrvatskoj
U HUP-u ističu da naknade koje banke naplaćuju za vođenje računa i druge usluge nisu „skriveni profiti“, već ključni izvor prihoda koji omogućuje ulaganja u kibernetičku sigurnost, razvoj digitalnih platformi te održavanje mreže bankomata i poslovnica. Kako tvrde, ukidanje naknada bez jasne metodologije ugrozilo bi mogućnost sektora da nastavi s inovacijama i održi kvalitetu usluge koju građani svakodnevno koriste.
Dodaju i da rast profita banaka u posljednjem razdoblju nije rezultat povećanja naknada, već prije svega utjecaja visoke kamatne politike Europske središnje banke, koja je sada u padu.
vezane vijesti
HUP: Hrvatska među zemljama s najnižim naknadama
Udruga podsjeća da su naknade u Hrvatskoj među najnižima u Europskoj uniji. Prema njihovim podacima, prosječna mjesečna naknada za vođenje tekućeg računa iznosi 2 eura, dok je u Austriji 4,33 eura, a u Italiji 7,68 eura. Debitne kartice u Hrvatskoj, navode, u pravilu su besplatne.
Također, kamatne stope u Hrvatskoj usporedive su s onima u ostatku eurozone, a u slučaju stambenih kredita čak i povoljnije. Prosječna kamatna stopa za nove stambene kredite građanima u ožujku 2025. iznosila je 2,94%, naspram prosjeka eurozone od 3,31%.
Regulacija bez mjere može narušiti tržišnu ravnotežu
Iz HUP-a upozoravaju da bi intervencije države u model naplate bankarskih usluga, ako nisu ciljanje i proporcionalne, mogle destabilizirati tržišnu konkurenciju, osobito ako ne bi jednako obuhvatile strane digitalne banke koje posluju bez fizičke infrastrukture i ne podliježu svim troškovima i regulativama koje vrijede za domaće banke.
Također navode da su prihodi od naknada važan oslonac stabilnosti sektora u razdobljima smanjene potražnje za kreditima ili nižih kamatnih stopa, te da čine 22% do 26% ukupnih prihoda banaka u Hrvatskoj – što je manje nego u većini članica eurozone.
U priopćenju se naglašava da u Hrvatskoj već postoji model besplatnog računa za socijalno osjetljive skupine, što je praksa prisutna i u nekim drugim članicama EU-a. Banke i poslodavci, kako navode, podržavaju takve ciljanje mjere, ali ističu da univerzalna regulacija bez socijalne selekcije ne bi bila opravdana.
Centralizirana bankomatska mreža mora imati jasne financijske okvire
HUP upozorava i na moguće posljedice najava o centralizaciji nacionalne mreže bankomata. Smatraju da bi takav model, ako se uvede bez jasnih kriterija i financijskog okvira, mogao kazniti upravo one banke koje su najviše ulagale u razvoj infrastrukture – koja trenutno broji više od 4.000 uređaja, uključujući i one u gospodarski neisplativim regijama.
Za kraj podsjećaju da je Hrvatska jedina članica EU koja u posljednjih 20 godina nije morala spašavati banke javnim novcem. Regulatorni kapital banaka krajem 2024. iznosio je gotovo 9 milijardi eura, čime su domaće banke među najkapitaliziranijima i najlikvidnijima u Uniji.
HUP apelira na otvaranje dijaloga između države, bankarskog sektora i drugih dionika, kako bi se pronašlo rješenje koje će osigurati ravnotežu između dostupnosti usluga građanima i dugoročne održivosti tržišnih uvjeta.
