U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, prevladava teza da tržišta kapitala moraju igrati aktivniju ulogu u rastu gospodarstva i podršci poduzećima. Naime, pristup financiranju, naročito iz različitih izvora, već ranije je označen važnim čimbenikom konkurentnosti tvrtki, a time i stope gospodarskog rasta.

S tri inicijalne javne ponude (IPO) ove godine te najavom integracije osam burzi srednje i jugoistočne Europe, Zagrebačka burza je već napravila iskorak. U tom kontekstu vrijedi reći kako će sjedište tvrtke kojom će se koordinirati buduće zajedničko tržište kapitala biti upravo u Zagrebu.

No, to je samo jedan od pet pravaca zacrtanih Strateškim okvirom za razvoj tržišta kapitala do 2030. godine i pratećim akcijskim planom za ovu i sljedeću godinu.

Fond za MSP-ove

Što se tiče privlačenja tvrtki na burzu, država planira osnovati vlastiti IPO fond, koji je zamišljen kao svojevrsno "sidro" za privlačenje ulagača u trenutku kad mala i srednja poduzeća (MSP) izlaze na tržište, piše Poslovni dnevnik.

Nedavno je ministar financija Marko Primorac, ustvrdivši da "tržište kapitala nikada nije bilo snažnije u fokusu državne politike", poručio da država razmišlja o osnivanju "posebnog IPO fonda koji bi zajedno s privatnim investitorima sudjelovao u inicijalnim javnim ponudama". Iako nije detaljnije obrazložio tu ideju, dodao je da bi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) bila "sjajna institucija da udomi takav fond".

"Cilj IPO fonda je pomoći malim i srednjim poduzećima u prevladavanju početnih izazova privlačenja ulagatelja participiranjem izravno u kvalificirane IPO-ove na odabranim multilateralnim trgovinskim platformama (MTP)", stoji u strateškom planu.

Tome bi trebalo poslužiti Progress tržište, trgovinska platforma u Hrvatskoj i Sloveniji kojim upravlja Zagrebačka burza. Ona se razlikuje od Uređenog tržišta po tome što su postavljeni niži zahtjevi transparentnosti za izdavatelje.

Uspješan projekt u Češkoj

Inače, ideja o IPO fondu je inspirirana češkim fondom, kojim upravlja podružnica tamošnje Nacionalne razvojne banke, svojevrsni pandan našem HBOR-u. Tako se u ovu slagalicu uklapaju i najave proširenja uloge HBOR-a kroz brojne oblike podrške i poticanja MSP-ova da sudjeluju na tržištu kapitala.

U HBOR-u zasad nisu komentirali detalje, ali načelno ističu da će "model koji ćemo primijeniti svakako biti kombinacija najboljih praksi EU i rješenja primjerenog posebnostima hrvatskog, ali i regionalnog tržišta kapitala na kojem Hrvatska ima sve važniju ulogu".

U HBOR-u ističu da ionako već godinama pružaju financijsku podršku MSP-ovim, istovremeno ulažući u fondove rizičnog i privatnog kapitala. No, domaći bi se IPO fond u početku mogao oslanjati na europske strukturne investicijske fondove (ESIF), što podrazumijeva da mora imati potvrdu Europske komisije da mjere ne predstavljaju državnu potporu, ali i da će u javnim ponudama morati sudjelovati u isto vrijeme i pod istim tržišnim uvjetima koje imaju privatni ulagatelji.

Strogi kriteriji

Ukupni budžet češkog fonda je 12,5 milijuna eura, a plan je da fond djeluje ukupno 10 godina od osnivanja. Može ulagati u pojedinačna izdanja najviše do 30 posto vrijednosti izdanja, a u pojedinim investicijama se može zadržati između četiri i osam godina. U slučaju velikog interesa privatnih ulagatelja, fond može napustiti javnu ponudu. 

Tvrtke u koje češki fond ulaže, moraju se obvezati da će većinu kapitala iskoristiti za konkretne investicije, a s druge strane, ne smiju ih koristiti za otkup dionica ili otplatu postojećih dugovanja. Fond je tako u posljednje vrijeme podržao petinu svih inicijalnih i sekundarnih javnih ponuda na Start tržištu Praške burze. Stoga je Vlada odlučila do 2030. godine alocirati još otprilike 15 milijuna eura. 

Naravno, ostaje pitanje kako će izgledati hrvatski IPO fond i kakav će biti interes MSP-ova koji odluče izdavati svoje dionice. Inače, na Progress tržištu Zagrebačke burze trenutno je tek šest vrijednosnih papira, od čega su četiri dionice i dvije korporativne obveznice.