Vojni napad na Iran, čini se, pretvorio je sukob u otvorenu i trajniju prijetnju. Znatno viša premija rizika ugrađena u cijenu sirove nafte vjerojatno će se zadržati ako rat koji je započeo krajem veljače u konačnici dovede do šireg gubitka kontrole u regiji koja je toliko ključna za globalno gospodarstvo, smatra Karin Kunrath.

Kako se vojni angažman produljuje, a broj američkih žrtava raste, povećava se i pritisak na administraciju, uz sve izraženije kritike u zemlji, osobito jer su ankete u SAD-u od početka jasno upućivale na snažno protivljenje ratu.

Svakim danom trajanja sukoba troškovi vojnog angažmana rastu i dodatno opterećuju već napet savezni proračun. Nadalje, cijene goriva na američkim benzinskim postajama vidljivo su porasle, a osjetljivost Amerikanaca na to pitanje ne treba podcjenjivati. Sigurnost opskrbe energijom u SAD-u ipak je manji problem jer je zemlja danas u velikoj mjeri energetski samodostatna, za razliku od mnogih drugih regija svijeta.

Više cijene goriva ne samo da slabe raspoloženje potrošača, koje je ključno za američko gospodarstvo, i smanjuju profitne marže u mnogim sektorima, nego i potkopavaju učinke uvedenih poreznih olakšica. Što rat dulje traje i što se njegove negativne posljedice više osjećaju u SAD-u, to je vjerojatnije da će utjecati na ishod na ishod kongresnih izbora u SAD-u u studenome, koji se održavaju na polovici predsjedničkog mandata.

Strah od stagflacije

Na globalnoj razini, rat opterećuje odnose SAD-a s regionalnim saveznicima, osobito jer su države Perzijskog zaljeva pogođene znatno snažnije i izravnije nego što se očekivalo. To je dijelom posljedica brojnih iranskih napada u znak odmazde, a dijelom značajnog gospodarskog učinka ozbiljno poremećenog izvoza energije, kao i pritiska na lokalnu logistiku, zračne čvorove i turizam.

Osim toga, i Azija i Europa snažno su pogođene jer u velikoj mjeri ovise o uvozu nafte s Bliskog istoka. Ne treba zanemariti ni rizik od nestašica gnojiva, budući da velik dio svjetskog izvoza prolazi kroz Hormuški tjesnac, uz niz sekundarnih učinaka koji proizlaze iz visokih cijena nafte i plina.

Zato se ponovno pojačavaju strahovi od stagflacije, pri čemu kombinacija gospodarske stagnacije i rasta inflacije opterećuje tržišta kapitala, ističe direktorica u RCM-u.

Različito kretanje obveznica

"Inflacijski rizici ostaju ključni pokretač globalnih kretanja prinosa. I dalje preferiramo francuske i njemačke državne obveznice, dok smo oprezni prema talijanskim i američkim državnim obveznicama. Također smatramo da australske državne obveznice i dalje nude dobre prilike. Tržišta trenutno više brine inflacija nego gospodarski rast, i to najviše utječe na kretanje prinosa na obveznice", tvrdi Kunrath i nastavlja:

"I dalje smo oprezni u segmentu korporativnih obveznica, posebno kada je riječ o američkim visokoprinosnim obveznicama i obveznicama investicijskog razreda u eurima. Uz aktualne geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, dodatni rizik predstavljaju i rastući problemi na tržištima privatnog duga i kredita s većim stupnjem zaduženosti, koji bi mogli otežati refinanciranje kompanija. Rizici prelijevanja za sada su ograničeni, no ako se situacija pogorša, prostor za reakciju mogao bi biti vrlo sužen", ističe.

Pritom naglašava da su obveznice tržišta u razvoju pokazale relativnu otpornost. "Unatoč događajima u Iranu i povezanim učincima na energetsko tržište i opći porast averzije prema riziku, obveznice tržišta u razvoju pokazale su relativnu otpornost, uz tek umjeren rast premija rizika. Već smo posljednjih mjeseci bili oprezni prema obveznicama tih tržišta denominiranima u stranoj valuti te nastavljamo postupno smanjivati tu izloženost", dodala je Kunrath.

Središnje banke neće smanjivati kamatne stope

Vijesti o ratu u Iranu trenutačno dominiraju kretanjima na tržištima. Unatoč mogućim posljedicama na gospodarski rast i inflaciju, međunarodna dionička tržišta u cjelini su ostala vrlo otporna. U takvom okruženju središnje banke vjerojatno će odgoditi smanjenje kamatnih stopa ili ih čak dodatno povećati, što smanjuje podršku dioničkim tržištima. Zbog toga dodatno smanjujemo izloženost dionicama i prelazimo na neutralnu poziciju.

Dionice tržišta u razvoju pretrpjele su pad, ističe direktorica. "Dionička tržišta u razvoju nisu uspjela izbjeći širu tržišnu korekciju potaknutu ratom u Iranu te su zabilježila pad i u apsolutnom i u relativnom smislu u odnosu na razvijena tržišta. Ipak, pod uvjetom da sukob ne potraje predugo, ovu korekciju smatramo privremenom. Valuacije, kako na razini tih tržišta u cjelini tako i pojedinih zemalja, privlačnije su nego u mnogim drugim regijama te upućuju na snažniji rast dobiti", rekla je te dodala da se vidi konsolidacija tržišta plemenitih metala.

"Međunarodna tržišta sirovina u posljednje vrijeme bilježe mješovita kretanja. Nakon iznimno snažnog rasta plemenitih metala tijekom proteklih mjeseci, nedavno je uslijedilo razdoblje konsolidacije. Energetske sirovine očekivano su posebno snažno reagirale na rat u Iranu. Trenutačno je nemoguće procijeniti kakve će biti srednjoročne posljedice za opskrbu. Jasno je, međutim, da je značajna kratkoročna premija rizika već ugrađena u cijene", zaključila je Karin Kunrath.