HUP TRAŽI HITNE MJERE

Hrvatska industrija dnevno gubi 150 radnih mjesta

  • Autor: O. I. Novokmet
  • Zadnja izmjena 19.02.2009 13:22
  • Objavljeno 19.02.2009 u 12:40
Đuro Popijač

Đuro Popijač

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX /

Hrvatska industrija dnevno gubi 150 radnih mjesta jer nemamo prave mjere za upravljanje krizom, rekao je Đuro Popijač, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca, upozoravajući na osobito teško stanje u domaćoj prerađivačkoj industriji

Naša zemlja ostaje bez 750 radnika tjedno, što odgovara veličini tvornice Limex ili Spačva, upozoravaju poslodavci.

Ako se odmah ne poduzmu hitne mjere, 63 posto industrijalaca smanjit će broj zaposlenih, 47 posto poduzeća smanjit će proizvodnju, pri čemu će ih 21 posto zatvoriti dio proizvodnih pogona, tvrde poslodavci.

Popijač kaže da je hrvatsko gospodarstvo u stanju slobodnog pada, a pitanje je samo kada padne u koliko će se dijelova raspasti, i koliko će se dugo sastavljati, bez hitnih antikriznih mjera za pomoć gospodarstvu.

Poslodavci ističu da im je faktor vremena presudan, te da su mjere donesene u listopadu sada bi deset tisuća ljudi imalo posao, a bude li se čekalo da prođu lokalni izbori novih će deset tisuća ljudi izgubiti posao.

Kao najveći problem ističu predimenzionirani javni sektor koji guši konkurentnu sposobnost gospodarstva. 'Jedino što smo uzgajali čitavo vrijeme je javni sektor koji ima 500.000 ljudi, uključujući lokalnu upravu, more agencija, fondova i javnih poduzeća', rekao je Popijač.

Na konferenciji naslovljenoj 'Hrvatska industrija prva žrtva gospodarske krize - Mjere za spas 150 radnih mjesta dnevno u industriji', još jednom su predstavljene hitne mjere za spas hrvatske industrije, među kojima su najznačajnije: smanjivanje rokova plaćanje države prema privatnom sektoru, uvođenje plaćanja PDV-a po naplati realiziranog posla te odgađanje plaćanja poreza na dobit za industriju do kraja 2009. godine.

Istraživanje provedeno među industrijskim poduzećima pokazalo je da su štete od plinske krize dostigle 1,8 milijardi kuna. Većina poslodavaca primijenila je mjere ublažavanja posljedica krize od kojih su najznačajnije smanjenje broja zaposlenih (32 posto), zamrzavanje plaća (40 posto) i smanjenje troškova marketinga (45 posto).

Komentirajući situaciju u bankarskom sektoru, Vladimir Fredelji, predsjednik HUP-ove koordinacije CRO industrija, kaže kako treba razbiti famu oko banaka, i očekivati da će one braniti socijalnu politiku je glupost. U vrijeme kada ima malo novca, a velika potražnja za njima kakva je upravo vrijeme krize, za očekivati je da će banke dizati kamate.

'Naravno da će banke dizati kamate. Zašto se Rohatinski čudi? Banke su privatna poduzeća koja posluju na tržištu koja brane profit.'

Prema Fredeljiju, država bi se trebala baviti socijalnom politikom, poduzetnicima pomoći osposobljavanjem HBOR-a, odnosno građanima putem HPB-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi