Hrvatska narodna banka objavila je lipanjske projekcije gospodarskog rasta za ovu i sljedeću godinu. Iako se očekuje nastavak rasta domaćeg gospodarstva, on bi trebao biti manji nego dosad. Nakon što je lani bruto domaći proizvod (BDP) rastao za 3,9 posto, u ovoj godini se očekuje nešto niži rast od 3,3 posto, a prognoze za sljedeću godinu govore o rastu gospodarstva od svega 2,9 posto.

'Što se tiče razloga za to, imamo i dalje snažnu domaću potražnju, odnosno osobnu potrošnju i snažan priljev europskih sredstava koji potiču ekonomske aktivnosti. Rast će biti nešto blaži, prvenstveno u smislu manjeg, ali i dalje snažnog porasta plaća nego 2024. Mi smo prošle godine imali rast plaća od 15 posto nominalno i 11,5 posto realno, a ove godine i dalje očekujemo 9,5-postotni rast nominalnih plaća, što je 6,5 posto realno, ove godine prvenstveno u realnom sektoru, za razliku od lani, što će dalje poticati domaću potrošnju', objasnio je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić na 31. Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji.

Rastu domaćeg gospodarstva će doprinijeti i rast zaposlenosti. Iako će stopa rasta zaposlenosti, prema prognozama, biti manja nego lani, odnosno iznositi 2,8 posto, guverner Vujčić je istaknuo kako će se ona temeljiti na široj bazi, što znači otvaranje oko 50.000 novih radnih mjesta i ove godine.

Cijene hrane utjecale na rast inflacije

Vrlo je važno i pitanje inflacije. Iako je sam guverner još prije dva tjedna govorio o tome kako očekuje pad inflacije na 2,2 posto, nedavni podaci Eurostata pokazuju kako je ona skočila na 3,5 posto.

'Što se tiče inflacije, očekujemo da će ona do kraja ove godine pasti na 2,8 posto, a iduće godine na 2,2 posto. Time bismo sljedeće godine trebali biti na našem cilju smanjivanja inflacije na dva posto. To ne znači da ona neće varirati od mjeseca do mjeseca, ali očekujemo nastavak tog snižavanja na godišnjoj razini', istaknuo je Vujčić.

Što se tiče ovog skoka u cijenama, Vujčić je objasnio kako su pokretač bile cijene hrane i usluga. 'Kod nas hrana ima veći ponder u košarici pa više utječe na rast inflacije i kod nas je bio nešto veći rast cijena energije', dodao je. Uz to, harmonizirani indeks potrošačkih cijena uključena je i potrošnja stranaca u Hrvatskoj, zbog čega on često daje više stope, negoli domaći indeks.

Zbog podataka europskih statističara postoji bojazan kako bi se s turističkom sezonom, inflacija mogla povećati. Taj trend smo vidjeli proteklih godina. No, Vujčić upozorava da je podizanje cijena u turizmu kontraproduktivno.

'Imali smo duplo viši rast cijena u zadnje tri godine od naših konkurenata na Mediteranu. Zato smo počeli gubiti udio po broju noćenja i imamo to da nam realna potrošnja pada. To je jasna poruka, ali djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu su ti koji određuju cijene', upozorio je.

Nove mjere u bankama

No, na inflaciju bi mogle utjecati i druge mjere, napose one vezane uz kreditiranje u bankama. Naime, HNB od početka srpnja počinje s primjenom makroprudencijalnih mjera s ciljem ublažavanja prvenstveno potrošačkog kreditiranja.

'Ne zaboravite da u srpnju imamo početak makrobonitetnih mjera, koje će prigušiti osobnu potrošnju, što će dovesti do daljnjeg pada inflacije, zbog čega ćemo imati istu razliku između nas i EU. Mi ove makroprudencijalne mjere možemo koristiti autonomno za kreiranje svojih uvjeta makroekonomske politike, za razliku od eurozone.

Uveli smo odnos kredita koji se može uzeti prema vrijednosti nekretnine i ograničili koliko raspoloživog dohotka može ići na otplatu. Analize pokazuju da te mjere u dugom roku povećavaju dostupnost nekretnina, jer smanjuju rast cijena koji je kod nas bio vrlo visok', pojasnio je guverner HNB-a.

Kamatne stope uskoro prestaju padati?

Europska središnja banka ponovno je smanjila svoje bazne kamatne stope, očekujući kako će inflacija sukladno predviđanjima nastaviti padati. Guverner Vujčić, s obzirom na objavljene prognoze, očekuje da će kamatne stope uskoro prestati padati.

'Što se nas tiče, mislim da smo u ovom trenutku došli pred kraj smanjivanja kamatnih stopa. Ako će se podaci poklapati do rujna s našom projekcija, ne očekujem nikakve zanačajnije promjene u politici kamatnih stopa, ali ako bi došlo do iznenađenja u obliku više stope inflacije ili niže stope BDP-a i obratno, to će utjecati na našu politiku kamatnih stopa', zaključio je Boris Vujčić dodavši kako bi, za odgovor na pitanje što će biti s kamatnim stopama, pogled trebalo uprijeti prema Americi.

'Najveća neizvjesnost se i dalje tiče trgovinske politike i carinskih stopa. Tu je jako teško imati bilo kakve pretpostavke, jer se stvari kontinuirano mijenjaju i čekamo što će se na kraju dogoditi', ustvrdio je guverner HNB-a.