kako to faz vidi

Frankfurter Allgemeine Zeitung o 'oproštaju od kune': Hrvatsku uvođenjem eura čeka jedna opasnost

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 24.09.2021 17:25
  • Objavljeno 24.09.2021 u 16:37
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

Njemačke novine Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pišu o ambicijama Hrvatske oko ulaska u eurozonu – i jednoj opasnosti koja nam prijeti

Na čelu pokreta koji želi zaštiti kunu, aktualnu valutu u Republici Hrvatskoj, nalazi se „desno-ekstremna strančica Hrvatski suverenisti koja u Saboru ima šest zastupnika", piše FAZ u svom današnjem izdanju u članku s naslovom „Oproštaj od kune", javlja Deutche Welle.

Uz pojašnjene spora na relaciji desničari-ljevičari oko imena hrvatske valute i podsjećanja da je „kuna u modernom smislu" u Hrvatskoj prije 1994. (kada je zamijenila hrvatski dinar) samo jednom bila službena valuta - i to „između 1941. i 1945., u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, fašističkom junior-partneru njemačko-talijanske osovine koja je provodila politika stravičnih progona Srba, Židova i Roma”, piše FAZ o razlozima zbog kojih je uvođenje kune bilo „sporno".

Suverenisti planiraju održavanje referenduma kojim žele spriječiti uvođenje eura, što vlada planira za siječanj 2023., piše FAZ te napominje: „Zbog toga što s ljevice nema gotovo nikakve kritike na račun euro-planova u Hrvatskoj, kritika koja stiže s desnice je još glasnija."

Porast cijena, stagnacija plaća?

Kao argument iz redova suverenista se napominje da oni doduše nemaju ništa protiv eura, ali i da smatraju da Hrvatska još nije spremna za pristup eurozoni, objašnjava njemački list. Na tom mjestu se citira Marijana Pavličeka iz redova Suverenista, koji tvrdi da je euro u svim zemljama koje su ga uvele rezultirao porastom cijena – u kombinaciji sa stagnacijom plaća.

FAZ u tom kontekstu citira politologa Dejana Jovića koji kaže da u anketama oko 60 posto građana kontinuirano podržava euro, odnosno da je moguće da se referendum oko ulaska u eurozonu nikada ni ne održi zbog velikog broja potpisa (10% birača s pravom glasa, odnosno skoro 400.000) potrebnih za iniciranje održavanja referenduma.

„Takozvani suverenisti euro kao temu žele iskoristiti kako bi napali vladu i mobilizirali svoje pristalice. Ali bit će teško skupiti potpise. Euro ne izaziva baš neke strahove u Hrvatskoj. Ljudi mentalno već odavno žive s eurom", kaže Jović za FAZ.

On podsjeća da se Hrvatska na referendumu povodom ulaska u Europsku uniju obvezala i na uvođenje eura, a to je argumentacija koju slijedi i hrvatski premijer Andrej Plenković. Ulazak u eurozonu je sastavni dio obveza preuzetih Ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, i to se ne može ignorirati, a osim toga to je dobro i za privredu Hrvatske i za Hrvate, tako FAZ parafrazira šefa vlade u Zagrebu.

Sličnog je mišljenja i bivši hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić. U razgovoru za FAZ on je pozdravio planirano uvođenje eura, ali i upozorio da članstvo u eurozoni neće riješiti strukturne probleme u Hrvatskoj – sve dok se politika načelno ne promijeni. A kao glavni problem on vidi pad broja stanovnika zbog kontinuiranog, masovnog iseljavanja.

Fižulić za FAZ kaže da Hrvatskoj već sad nedostaje 100.000 radnika pogotovo u sektoru turizma, ali i građevinarstva: „Tu u blizini je jedno gradilište. Najmanje je radnika iz Hrvatske i regije. Radnici su iz Nepala, Bangladeša, Indije i Pakistana. To je sad pravilo u Hrvatskoj", priča Fižulić novinaru FAZ-a s kojim se sastao u jednom zagrebačkom kafiću.

Bivši ministar dodaje kako su za Hrvatsku „azijski i afrički gastarbajteri jedina opcija za očuvanje gospodarskog rasta i stabilnosti mirovinskog sustava". A pojačano doseljavanje će, očekuje on, promijeniti hrvatsko društvo: „Političari o tome ne govore, jer to nije popularna tema. Ali ako vlada ne djeluje i ne počne provoditi primjerenu politiku doseljavanja, to će samo zaoštriti problem", kaže Fižulić za FAZ.

FAZ napominje da ima još jedna prepreka uvođenju eura u Hrvatskoj, a to je činjenica da Hrvatska ne ispunjava mastriške kriterije stabilnosti: hrvatski dugovi su proteklih godina iznosili prosječno 76 posto BDP-a, a po mastriškim kriterijima smiju biti do 60 posto BDP-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!