(PRE)AMBICIOZNI PLANOVI?

EU želi postati lider u industriji čipova, ali nema novca. SAD, Kina i Južna Koreja već su utukli stotine milijarde dolara u svoje programe

  • Autor: L. Š.
  • Zadnja izmjena 16.11.2022 22:20
  • Objavljeno 16.11.2022 u 22:20
Tim PEKM-a napravio je čuda u teškim vremenima - trebalo im je samo pet tjedana da presele proizvodne linije, opremu i, prije svega, tim od 35 ukrajinskih zaposlenika u Češku

Tim PEKM-a napravio je čuda u teškim vremenima - trebalo im je samo pet tjedana da presele proizvodne linije, opremu i, prije svega, tim od 35 ukrajinskih zaposlenika u Češku

Izvor: Promo fotografije / Autor: Škoda

Kako bi uspjela konkurirati Sjedinjenim Državama (SAD), Tajvanu i Južnoj Koreji, Europska unija planira usmjeriti više od 43 milijarde eura javnih i privatnih ulaganja u proizvodnju čipova. Cilj je osvojiti 20 posto globalnog tržišnog udjela (u odnosu na sadašnjih devet posto) u mikročipovima do 2030. prema Zakonu o čipovima, jednom od najambicioznijih industrijskih politika EU-a. Budući da će se potražnja do 2030. godine udvostručiti, to znači četverostruko povećanje proizvodnje u Europi

Čipovi su neizostavna komponenta u današnje digitalno doba, a pokreću sve od pametnih telefona i električnih romobila do vlakova. Nestašica računalnih čipova uzrokovana pandemijom koronavirusa utječe na niz industrija, a najteže je pogođena automobilska, kao i industrija pametnih telefona, računala i konzola, hladnjaka, perilica rublja i suđa, televizora i svih električnih uređaja. Čipovi su danas ono što je bio čelik u 20. stoljeću, najvažniji sektor u kojem Europa ne želi zaostajati, a istovremeno želi smanjiti ovisnost o Kini, Tajvanu i SAD-u po pitanju proizvodnje.

Europa pokušava ući u globalnu utrku za širenje lokalne proizvodnje mikročipova, dizajna i inovacija. Također pokušava naučiti lekciju iz nestašice čipova u posljednje dvije godine, zbog čega su zatvorene europske tvornice automobila i zbog čega je prodaja potrošačke elektronike znatno usporila. Istovremeno su čipovi novo bojno polje za geopolitički hladni rat između SAD-a i Kine, piše Politico.eu. Europski zakon o čipovima uključivao bi velike subvencije za proizvodnju poluvodiča.

Manji iznosi bili bi dodijeljeni dizajnu čipova i drugim zadacima bitnima za proizvodnju poluvodiča. Međutim kamen temeljac proračuna tog zakona doveden je u pitanje ovaj tjedan jer se zastupnici Europskog parlamenta i Europske komisije prepiru oko toga kako platiti za nove čipove, naime usmjerenje na industrijske subvencije kako bi nacionalne vlade mogle koristiti nova izuzeća od državnih potpora za postizanje ciljeva Zakona o čipovima i nije nužno najbolji put za EU da postane značajniji igrač u tom lancu vrijednosti.

EK želi što prije usvojiti Zakon o čipovima, no Parlament i Vijeće pomno istovremeno ispituju proračun za njega pa je poteškoća u postizanju dogovora sve više. Eva Maydell, zastupnica desnog centra u Europskom parlamentu, rekla je zastupnicima u ponedjeljak koliko je važno postići napredak u pogledu prihoda od čipova, premda od Komisije traži jasan proračun 'kako bi obećanja postala stvarnost, a ne dvorci od pijeska'. 'Ne možemo zanemariti značajnu razinu ulaganja naših globalnih konkurenata i partnera u slične inicijative', rekla je Maydell.

Većina ukupnih europskih ulaganja u industriju poluvodiča bit će subvencije nacionalnih vlada kojima je cilj privući privatna ulaganja. Od 43 milijarde eura, Zakon o čipovima predviđa 11 milijardi izravnih javnih ulaganja iz proračuna EU-a i država članica u istraživanje, dizajniranje i proizvodnju, od čega će se 3,3 milijarde eura izdvojiti iz proračuna EU-a. Polovicu od 3,3 milijarde uzeli bi iz vodećeg programa EU-a za istraživanje i razvoj Horizon Europe, a pola iz programa digitalne tehnologije Digitalna Europa.

  • +6
  • +3

Čipovi u automobilu

Izvor: Promo fotografije / Autor: Škoda

No ne slažu se svi s tom idejom, pa tako neki smatraju da bi se sredstva iz proračuna EU-a mogla iskoristiti za druge projekte, a drugi, poput zastupnika Karla Resslera, ne smatraju najsretnijim rješenjem to što se proračun za čipove temelji na uzimanju novca s drugih strana, piše Politico.eu. Prošli tjedan grupa zakonodavaca predvođena Maydell pisala je Komisiji tražeći 'detaljnu projekciju raspoloživih sredstava'. Napisali su da 'postoji sve veća zabrinutost da se navodni iznosi sredstava koji su dostupni za podršku ambiciji Zakona o čipovima možda neće ostvariti'.

Neki glavni europski gradovi zabrinuti su da će drugi istraživački projekti postati žrtve navale čipova, rekao je jedan diplomat EU-a. Proizvođači čipova postavljaju svoje projekte u veće zemlje EU-a kao što su Njemačka i Francuska, koje mogu jamčiti javnu potporu potrebnu za ostvarivanje novih ulaganja. 'Dopuštanje državama članicama da financiraju industrijske projekte kroz nacionalne subvencije masovno preokreće vagu u korist velikih država članica', rekao je Niclas Poitiers, znanstveni suradnik u briselskom think tanku Bruegel.

Strategija riskira sukobljavanje zemalja EU-a u nadmetanju oko subvencija. Budući da sredstva za ove subvencije dolaze iz nacionalnih proračuna, ne iznenađuje to da je najbogatija članica Njemačka najavila prvu veliku planiranu investiciju vezanu uz Zakon o čipovima – ljevaonicu u Magdeburgu – dok bi siromašnije zemlje EU-a mogle zaostajati.

  • +8
  • +5

Europski parlament

Izvor: EPA / Autor: OLIVIER HOSLET

Kontrola poluvodičkih tehnologija također je važno sredstvo; rješenje je osmisliti učinkovitu industrijsku politiku za ovaj sektor koji služi potrebama EU-a na troškovno učinkovit način. To znači većinsko ulaganje u istraživanje i razvoj, a ne u proizvodnju čipova koji se lako mogu reproducirati tamo gdje prijeti višak kapaciteta.

Američki Zakon o čipovima odobren je u kolovozu i američka savezna vlada ima mnogo više ovlasti nad time kako potrošiti svoj proračun od 52 milijarde dolara. Sad je prava utrka u tome koliko dobro regije mogu povući nova ulaganja za 'megatvornice' od tri ključna proizvođača čipova: tajvanskog TSMC-a, južnokorejskog Samsunga i američkog Intela.

Cijela situacija zvuči kao sukob titana. Europa je osigurala 17 milijardi eura od Intela za tvornicu u Njemačkoj i prijavljenih 5,7 milijardi eura od manjih proizvođača STMicroelectronics i GlobalFoundries u Francuskoj. SAD je bio puno uspješniji. Samo prošli tjedan Bloomberg je izvijestio da tajvanski TSMC – vodeći u industriji – postavlja temelje za drugu tvornicu u SAD-u u Arizoni. Kina planira 'upumpati' 150 milijardi dolara u čipove između 2015. i 2025., prema prošlogodišnjoj procjeni Europske komisije. Južna Koreja pak planira 450 milijardi dolara privatnog financiranja do 2030.

Inicijativa za čipove u Europi od 11 milijardi eura i usmjerena na komercijalizaciju istraživanja 'i dalje bi bila ispod svoje težine' čak i da se sve to ostvari, rekao je Zach Meyers, viši znanstveni suradnik u londonskom Centru za europske reforme. 'Ako pogledamo kako SAD koristi čipove kao geopolitički alat, sve se svodi na intelektualno vlasništvo, prava IP-a za tehnologiju. Cilj bi trebao biti razviti neke tehnologije koje nitko drugi nema. Za razvoj tih tehnoloških prednosti moramo ulagati u istraživanje', naglasio je Poitiers.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!