Porezna uprava otkrila je na koji način određuje plaćanje poreza na nekretnine. Koristeći samo dvije od čak šest evidencija iz kojih su mogli vaditi podatke, otkrili su brojne neusklađenosti koje su potom sami rješavali te na temelju toga izdavali rješenja. Stoga ne čudi da su im građani do prošlog ponedjeljka poslali čak 36.000 prigovora
Porezna je uprava u dvije tranše, tijekom listopada prošle i veljače ove godine, izdala ukupno oko 278.000 rješenja o porezu na nekretnine za sveukupno 290 tisuća nekretnina od ukupno 1,3 milijuna čije su podatke analizirali.
Riječ je o nekretninama koje se koriste za kratkoročni najam ili su prazne. Oslobođene poreza su nekretnine u kojima žive vlasnici ili članovi njihovih obitelji, one koje se daju za dugoročni najam (dulje od 10 mjeseci, op.a.), ali i nekretnine koje nisu dostatne za stanovanje, odnosno nemaju priključke na komunalnu infrastrukturu.
No, proteklih se tjedana pojavilo mnoštvo prigovora građana koji su dobili porezna rješenja, iako su vlasnici nekretnina u kojima žive ili ih, pak, dugoročno iznajmljuju. Kako su nam otkrili iz Porezne uprave, najčešći se prigovor odnosi na činjenicu da je porezno rješenje izdano za nekretninu u kojoj živi član obitelji, koji nije naveden kao vlasnik.
Nema prisilne naplate
Iz Porezne su uprave, uz ispriku građanima, poručili da su bili svjesni rizika s obzirom na nesavršenost podataka koje su uzimali. Kažu da nisu htjeli vršiti pritisak na jedinice lokalne samouprave ili komunalne redare koji su upisivali različite podatke od registra do registra.
Tako je i došlo, kažu, do problema s rješenjima o porezu na nekretnine. Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša rekao je da građani koji su podnijeli žalbu ne moraju izvršiti uplatu poreza dok traje provjera i usklađenje podataka o nekretnini.
Uz to, rekao je da neće biti prisilne naplate, niti zateznih kamata za riješene slučajeve. Naglasio je da će svi prigovori biti riješeni u roku od sljedeća dva mjeseca, dodajući da će se porez naplaćivati tek po pravomoćnosti rješenja. Onima kojima se utvrdi da porez nisu trebali platiti, a ipak su to učinili, novac će biti vraćen.
Do prošloga ponedjeljka, Porezna je uprava dobila oko 36.000 prigovora, što je 2,8 posto od ukupnog broja nekretnina za koje su povučeni podaci. Ako se u obzir uzme broj nekretnina za koje je izdano rješenje o oporezivanju, onda se postotak podiže na 12,4 posto.
Zanimljivo, iz Porezne uprave nisu otkrili koliko su prigovora dobili u posljednjih tjedan dana, kao niti koliku svotu su planirali naplatiti po izdanim rješenjima.
vezane vijesti
Dvije evidencije, puno problema
No, priznali su otkuda su vukli podatke o nekretninama po kojima su utvrđivali porez. Poslužili su se sa svega dvije evidencije. Prva je evidencija jedinica lokalne samouprave o komunalnoj naknadi, a druga je evidencija MUP-a o prijavljenom prebivalištu odnosno boravištu građana.
Dakle, nisu se poslužili podacima gruntovnice i katastra kako bi provjerili svojstva nekretnine, ali niti podacima iz sustava e-Visitor u kojem se bilježe nekretnine za kratkoročni, odnosno turistički najam. Uz to, nisu u obzir uzeli ni podatke o potrošnji električne energije i vode, kojima se, recimo, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine rukovodi pri određivanju broja praznih nekretnina.
To bi možda dovelo i do još većih komplikacija s obzirom na to da se podaci o komunalnoj naknadi te prebivalištima i boravištima nisu poklapali, što su oni morali raščistiti, ali i, kako kažu, u pojedinim slučajevima ručno uspoređivali. Problematično je i to što je čak 170 jedinica lokalne samouprave, odnosno gradova i općina, odlučilo samo naplaćivati porez na nekretnine.
Naime, broj od 290.000 oporezovanih nekretnina znatno je manji od ranije komuniciranog broja praznih stanova, turističkih apartmana, pa čak i nekretnina na koje je ranije bio plaćan porez na kuće za odmor. Većina JLS-ova koje same obračunavaju porez nalazi se na obali te u Krapinsko-zagorskoj županiji. Od većih gradova tu su Pula, Rijeka, Samobor, Sisak i Šibenik...
Velike razlike
Iz Porezne uprave su pojasnili da su na ovu razliku utjecale razlike u broju JLS-ova koje su prije naplaćivale porez na kuće za odmor, a sada same obračunavaju porez na nekretnine, povećanje dugoročnog najma na što su utjecale izmjene brojnih zakona pa i uvođenje samog poreza na nekretnine, promjene prebivališta i boravišta, ali i definicije praznih nekretnina.
Problemi s određivanjem poreza na nekretnine događaju se i kod onih koji su svoje stanove iznajmili tvrtkama za obavljanje djelatnosti, a one su ih, pak, iznajmile stranim radnicima. Kako se porez ne obračunava na nekretnine s poslovnom namjenom, tako je i najam stranim radnicima poduzetnička djelatnost. U tom slučaju potrebno je samo vidjeti imaju li ti radnici prijavljeno prebivalište ili boravište i koriste li se te nekretnine zaista u poslovne svrhe. Ako imaju, a najam je dulji od 10 mjeseci - poreza nema.
Iz Porezne su se uprave osvrnuli i na činjenicu da gotovo 200.000 stranih državljana posjeduje neku nekretninu u Hrvatskoj. Navode kako se njima rješenja šalju u države iz kojih potječu. Neki od njih imaju opunomoćenika koji u njihovo ime plaća porez.
Rješenje problema s utvrđivanjem tko treba, a tko ne treba plaćati porez na nekretnine vide u uvođenju Registra stanovništva od 1. lipnja ove godine. Očekuju da će se time riješiti problemi u brojnim evidencijama, ali - ne odmah.
