nemaju kapacitete

HGK apelira: Provođenje ovrha na plaće prebacite na Finu, rasteritete poslodavce

  • Autor: I. Ba./Hina
  • Zadnja izmjena 03.11.2020 12:38
  • Objavljeno 03.11.2020 u 12:31
Luka Burilović, predsjednik HGK

Luka Burilović, predsjednik HGK

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Hrvatska gospodarska komora (HGK) zatražila je u utorak da se provođenja ovrhe na plaće u potpunosti prebaci na Financijsku agenciju (Fina) i na taj način rastereti poslodavce

"HGK apelira na Ministarstvo pravosuđa i uprave da se obveza poslodavca u provedbi ovrhe na plaću u potpunosti prebaci na Finu jer mnoge tvrtke jednostavno nemaju administrativne i financijske kapacitete za to", navodi se u priopćenju.

Iz Komore, naime, zamjećuju kako predložene izmjene Ovršnog zakona u potpunosti zanemaruju položaj poslodavaca kojima je po trenutno važećoj legislativi propisana obveza pljenidbe i prijenosa vjerovnikovih potraživanja s plaće zaposlenika.

"U našoj gospodarskoj strukturi prevladavaju mali i srednji poduzetnici, a ova obaveza provođenja ovrhe na plaći radnika prelazi kapacitete njihovog poslovanja i donosi im dodatna administrativna opterećenja i troškove", ističe predsjednik HGK Luka Burilović.

Upozorava pritom kako je veliki problem i to što poslodavac i sam može postati ovršenik ako, najčešće zbog nepažnje i neznanja, ne postupi po zahtjevu za izvansudsku ovrhu.

Postojeći sustav provedbe ovrhe na plaći, dodaje Burilović, omogućuje i nejednako tretiranje vjerovničkih potraživanja.

"Ako imaju informacije o novom zaposlenju ovršenika, vjerovnici čije su tražbine novijeg datuma ih mogu ostvarivati kod novog poslodavca prije već postojećih koja su u očevidniku u Fini. To dovodi do paralelnog sustava provođenja ovrhe, i od strane poslodavca i od strane Fine, ali uz veću odgovornost poslodavaca koji nemaju administrativne kapacitete kao Fina", pojašnjava predsjednik HGK.

Komora stoga traži da se obveza provođenja ovrha na plaće "u potpunosti prebaci pod ingerenciju Fine jer bi to dovelo do efikasnije naplate potraživanja i bolje pravne zaštite, kako vjerovnika, tako i samih dužnika".

Takav model bi također minimizirao mogućnosti nastanka štete za poslodavce uslijed eventualnog pogrešnog postupanja, ističu iz HGK.

Također poručuju da za provedbu takvog prijedloga nisu potrebne opsežne sadržajne izmjene Ovršnog zakona, s obzirom da je postupanje Fine u provedbi ovrha utvrđeno istim odredbama kao i za poslodavce.

Inače, Ministarstvo pravosuđa i uprave je u drugoj polovici listopada provodilo javnu raspravu o prijedlogu izmjena i dopuna Ovršnog zakona, a resorni je ministar Ivan Malenica više puta kao najvažnije izmjene apostrofirao digitalizaciju i smanjenje troškova.

Prijedlogom koji je bio u javnoj raspravi tako se planira uvesti elektronička komunikacija između sudionika te uvesti novi rok od 15 dana u kojem će se ovršenicima poslati obavijest, a u kojem će moći osporiti i prihvatiti dugovanje. Po pitanju troškova, između ostalog smanjiti će se troškovi za zastupanje po odvjetniku, a ukidaju se i troškovi pribave potvrde.

Trošak ovrhe će biti manji za 400 do 600 kuna, rekao je sredinom listopada Malenica, najavljujući kako će se i pravilnikom, koji će uslijediti nakon donošenja zakona, utjecati na daljnje troškove po pitanju javnih bilježnika.

Predloženim izmjenama uz ostalo se proširuje i krug primanja izuzetih od ovrhe, uz ostalo i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!