Početkom ove godine najbogatijih pet posto u eurozoni držalo je 45 posto neto bogatstva kućanstava. Raspodjela bogatstva jedan je od značajnijih pokazatelja jednakosti u društvu, a evo kako je ono raspoređeno u Europi. Koje zemlje imaju najviše i najniže razine nejednakosti bogatstva diljem Europe, ali i koji su glavni razlozi što potiču te razlike
U prvom tromjesečju ove godine 10 posto kućanstava u eurozoni držalo je 57,4 posto ukupnog neto bogatstva, a njih samo pet posto činilo ga je 44,5 posto, prema Europskoj središnjoj banci (ECB). Nasuprot tome, 50 posto kućanstava držalo je samo oko pet posto bogatstva. Ove brojke pokazuju veliku nejednakost u raspodjeli bogatstva diljem Europe.
UBS-ovo Izvješće o globalnom bogatstvu za ovu godinu donosi Ginijev indeks nejednakosti bogatstva u Europi od 2024., a taj koeficijent mjeri ga u svakoj zemlji brojem između 0 i 1: viša vrijednost označava veću nejednakost, a vrijednost 0 predstavlja potpunu jednakost, piše Euronews Business.
Prema izvješću, Švedska bilježi najveću nejednakost u bogatstvu s Ginijevim koeficijentom 0,75, a Slovačka ima najnižu vrijednost s 0,38. Osim Švedske, nejednakost u bogatstvu visoka je i u Turskoj (0,73), na Cipru (0,72), u Češkoj (0,72) i Latviji (0,7), sve s rezultatima iznad 0,7.
vezane vijesti
Na dnu ljestvice Belgija (0,47) i Malta (0,48) slijede Slovačku s Ginijevim koeficijentom ispod 0,5. Nejednakost među pet vodećih europskih gospodarstava je pak najveća u Njemačkoj, a najmanja u Španjolskoj. Njemačka pritom ima najvišu razinu nejednakosti u bogatstvu s 0,68, a rezultati su mnogo bliži u ostalim zemljama: Španjolska (0,56) ima najnižu, slijede Italija (0,57), UK (0,58) i Francuska (0,59).
Zašto je Švedska najviše rangirana po nejednakosti bogatstva?
Švedska se često opisuje kao model društvene jednakosti u mnogim područjima, ali raspodjela bogatstva među njezinim kućanstvima je među najmanje ravnomjernim u Europi. Dr. Lisa Pelling, voditeljica think tanka Arena Idé sa sjedištem u Stockholmu, ponudila je nekoliko razloga za to, što uključuju ukidanje niza poreza na bogatstvo proteklih desetljeća, a zemlja nema ni porez na nasljedstvo, darove ili imovinu.
Ukazujući i na vrlo niske poreze za tvrtke, Pelling je objasnila da to stvara mnoge 'mogućnosti bogatim ljudima da postanu još bogatiji'.
Najbogatijih pet posto: Koliko posjeduju?
Udjeli bogatstva najbogatijih pet posto stanovništva još su jedan dobar pokazatelj raspodjele bogatstva. Među 20 zemalja, ovaj se udio kreće od 30,8 posto na Malti do 54 posto u Latviji u prvom tromjesečju ove godine, prema ECB-u. Osim Malte, Cipar (31,4%), Nizozemska (32,8%), Grčka (33%) i Slovačka (34,4%) bilježe najnižu nejednakost bogatstva. Nasuprot tome, nakon Latvije, Austrija (53,1%) i Litva (51,7%) imaju najveće udjele, pri čemu gornjih pet posto drži više od polovice ukupnog neto bogatstva kućanstava.
Poredak je uglavnom sličan za najbogatijih 10 posto društava, s tek malim promjenama u rasponu od 42,7 posto na Malti do 64 posto u Latviji i Austriji. Udio koji drži gornjih 10 posto je ispod 50 posto u Slovačkoj (44,1%), na Cipru (44,8%), u Grčkoj (45,4%), Nizozemskoj (46,2%) i Irskoj (48,6%).
Osim Latvije i Austrije, Njemačka (60,5%) i Italija (60,3%) su druge dvije zemlje u kojima najbogatijih 10 posto stanovništva također drži preko 60 posto neto bogatstva. Ta brojka iznosi 54,8 posto u Francuskoj i 53,4 posto u Španjolskoj.
Vlasništvo nad domom je važno
Dr. Carlos Vacas-Soriano i Eszter Sándor, voditelji istraživanja u Eurofoundu, naglasili su da su stope vlasništva nad domom jedan od glavnih čimbenika koji doprinose razlikama u raspodjeli bogatstva. Zemlje s višim razinama vlasništva nad nekretninama obično imaju nižu nejednakost u bogatstvu, a zemlje u kojima je pristup drugoj financijskoj imovini rašireniji obično pokazuju veću nejednakost.
Podaci UBS-a za 2022. pokrivaju više zemalja u smislu udjela bogatstva prema najvišim percentilima, uključujući udio gornjih jedan posto u Europi, iako se rezultati mogu razlikovati od onih koje je dobio ECB.
