jedna od dvadeset

Banke koje posluju u Hrvatskoj bez svijesti o riziku klimatskih poremećaja i bez fokusa na dugoročni društveni doprinos

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 10.05.2021 08:30
  • Objavljeno 10.05.2021 u 08:30
HNB - ilustracija

HNB - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Banke koje posluju u Hrvatskoj nisu svjesne dramatičnog rizika klimatskih poremećaja – zaključak je istraživanja Hrvatske narodne banke o bankovnom poslovanju u kontekstu sve izraženijih okolišnih promjena. Naime, financijski sektor ima ključnu funkciju u zelenoj ekonomskoj tranziciji, usmjeravanjem kapitala prema novim tehnologijama. No samo jedna od 20 promatranih banaka zauzela je stajalište da će klima ubuduće bitno utjecati na poslovanje financijske industrije.

Pritom treba istaknuti da je riječ gotovo isključivo o stranim bankama, a koje u svojim matičnim zemljama nerijetko iskazuju drukčiji stav. Nadalje, istraživanje HNB-a pokazuje da samo dvije od njih imaju strategiju prema mogućim promjenama regulative u vezi s klimatskim iskušenjima. Njih 10 smatra da se nikakav rizik te vrste neće realizirati tako brzo, dok ih svega pet ima odjela za upravljanje klimatskim rizikom, piše DW.

Ovome treba dodati da je i Europska banka za obnovu i razvoj istaknula, povodom HNB-ova istraživanja, kako čitav sektor mora imati usklađen pristup financiranju potreba realne ekonomije. To je naime, po riječima izvršnog direktora EBRD-a Francisa Maligea, „jedina nada za postizanje svijeta s neto nula ugljika do 2050. godine“.

Ekonomist i nekadašnji bankovni menadžer Goran Gazivoda drži da vremena za nužnu promjenu smjera nema puno, jer uništavanje prirode i klimatske promjene već imaju ogroman utjecaj na život ljudi i ekonomiju. „U prostor onih koji bi trebali promijeniti svoju priču i način poslovanja", rekao je on za DW, „ušle bi i banke svjesne klimatskih i okolišnih rizika. Ostvarivanju cilja, izbjegavanju klimatske katastrofe, trebao bi se prilagoditi čitav financijski sistem. Umjesto kratkoročnog profita, u fokus se mora postaviti dugoročni društveni doprinos kroz financiranje projekata održive ekonomije te zelene reindustrijalizacije."

Prema njegovu mišljenju, uspješnost poslovanja banaka bila bi tad mjerena postotkom financiranja projekata održive ekonomije u ukupnoj imovini banke, uz analizu učinka svakog ulaganja po dovršetku projekta: „Umjesto simboličnog održivog financiranja, imali bismo veliko održivo financiranje na osnovi ocjene okolišne održivosti projekta.“

Još konkretnije, ovaj bankovni stručnjak vjeruje da bi se moglo govoriti i o nužnosti postojanja strategije banaka u borbi za sprečavanje klimatske katastrofe, te nužnosti formiranja posebne grupe ljudi koji će se baviti procjenjivanjem rizika financiranja održive ekonomije. „Baš kao i mjerenjem ekološkog otiska, stvorenog financiranjem pojedinih projekata", kaže Gazivoda.

Da je investicijska politika banaka i ostalih financijskih institucija presudna za određivanje smjera razvoja ekonomije, izjavio je za DW Goran Jeras, predsjednik Zadruge za etično financiranje (ZEF): "Volumen novca koji one plasiraju u ekonomiju višestruko nadmašuje ulaganja država. Stoga je jedan od najporaznijih podataka koji pokazuje dubinu problema taj da je prema podacima Global Impact Investment Networka svega jedan i pol posto imovine financijskog sektora uloženo u projekte koji su i okolišno i društveno održivi". 

On dodaje kako je nažalost porazno što banke u RH slabo prate globalne trendove i obaveze, pa čak i trendove kojima se vode njihove matične banke. Jer, treba znati da su banke-vlasnici dviju najvećih banaka u Hrvatskoj, potpisnici sporazuma o održivom bankarstvu koje je pod okriljem Financijske inicijative UN-ovog programa za okoliš (UNEPFI) dosad potpisalo 226 banaka iz 69 država koje upravljaju imovinom od 57 bilijuna dolara. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!