Kamere za nadzor brzine sve su češće na hrvatskim cestama, a među vozačima se neprestano ponavlja isto pitanje: postoji li doista ‘tolerancija’ od 10 kilometara na sat i znači li to da se tamo gdje je ograničenje 50 zapravo može voziti 60?
Odgovor zahtijeva jedno važno pojašnjenje. Ograničenje je i dalje 50 km/h. Ne postoji dodatnih deset kilometara na sat koje vozač smije zakonski ‘potrošiti’. Međutim, pri utvrđivanju prekršaja od izmjerene brzine oduzima se propisana sigurnosna razlika zbog moguće pogreške uređaja i metode mjerenja.
Do 100 km/h odbija se 10 km/h
MUP navodi da kod izmjerene brzine do 100 km/h sigurnosna razlika iznosi 10 km/h. Kod brzina viših od 100 km/h oduzima se deset posto izmjerene vrijednosti.
To znači da bi kod izmjerenih 60 km/h uređajem, nakon primjene sigurnosne razlike od deset kilometara na sat, brzina koja se uzima za prekršaj iznosila 50 km/h.
No to ne treba tumačiti kao dozvolu za vožnju 60 na ograničenju 50. Sigurnosna razlika postoji zbog mjerne nesigurnosti, a ne kako bi vozačima povećala dopuštenu brzinu.
Već kod izmjerenih 61 km/h računica je drukčija: nakon odbijanja sigurnosne razlike ostaje 51 km/h. U naselju MUP za prekoračenje do 10 km/h iznad dopuštene brzine navodi novčanu kaznu od 30 eura. Za više od 10 do 20 km/h prekoračenja kazna je 60 eura, a s rastom brzine kazne postaju znatno ozbiljnije.
Iznad 100 km/h računica se mijenja
Na autocesti i drugim cestama gdje se vozi brže više se ne odbija fiksnih deset kilometara na sat. Ako uređaj izmjeri, primjerice, 140 km/h, sigurnosna razlika iznosi deset posto, odnosno 14 km/h, pa bi se za daljnji postupak uzimala brzina od 126 km/h. MUP potvrđuje da se za sve izmjerene brzine veće od 100 km/h primjenjuje upravo korekcija od deset posto.
Važno je i razlikovati ono što automobil pokazuje na brzinomjeru od onoga što je izmjerila policijska kamera. Brzinomjer u automobilu i službeni mjerni uređaj nisu ista stvar, pa se računanje sigurnosne razlike ne provodi tako da vozač jednostavno pogleda broj na instrumentnoj ploči i sam sebi doda deset kilometara na sat.
Najsigurnije pravilo zato ostaje ono najjednostavnije: znak pokazuje najveću dopuštenu brzinu, a ne početak matematičkog izračuna koliko se još može ubrzati. Propisana sigurnosna razlika štiti pouzdanost mjerenja – ne daje vozaču pravo na dodatnih 10 km/h.
