Hrvatskim vozačima kamere za brzinu uskoro bi mogle znatno manje 'opraštati'. Predložena nova pravila smanjuju sigurnosnu razliku koja se oduzima od izmjerene brzine, pa bi prekršaj koji danas prolazi bez kazne ubuduće mogao stajati 30 eura - a u nekim slučajevima ista brzina mogla bi vozača prebaciti u višestruko skuplji kazneni razred.
Državni zavod za mjeriteljstvo pripremio je novi Pravilnik o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu. Najvažnija promjena za vozače je smanjivanje takozvane sigurnosne razlike - vrijednosti koja se prije utvrđivanja prekršaja oduzima od brzine koju je izmjerio uređaj.
vezane vijesti
Važno je naglasiti da nova pravila još nisu na snazi. Prijedlog se nalazi na javnom savjetovanju do 19. listopada, a konačni tekst do donošenja pravilnika još se može promijeniti.
Sa 10 km/h na samo pet
Prema sadašnjem pravilniku, kod izmjerenih brzina do 50 km/h sigurnosna razlika iznosi 3 km/h. Od 51 do 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima deset posto izmjerene brzine, uz zaokruživanje na veću vrijednost.
Prijedlog donosi znatno detaljniju podjelu. Kod stacionarnih mjerenja za brzinu do 50 km/h i dalje bi se odbijala tri kilometra na sat. Međutim, od 51 do 100 km/h odbitak bi pao na samo pet kilometara na sat.
Kod izmjerenih brzina od 101 do 120 km/h odbijalo bi se šest kilometara na sat, od 121 do 140 km/h sedam, a od 141 do 160 km/h osam kilometara na sat. Nakon toga sigurnosna razlika postupno bi rasla s izmjerenom brzinom.
Vozite 60 km/h u zoni 50? Tu se najbolje vidi razlika
Najjednostavniji primjer pokazuje koliko bi nova pravila mogla promijeniti svakodnevnu vožnju.
Ako stacionarna kamera danas na cesti s ograničenjem od 50 km/h izmjeri brzinu od 60 km/h, primjenjuje se sigurnosna razlika od 10 km/h. Za potrebe prekršaja ostaje 50 km/h, pa nema prekoračenja.
Prema predloženom pravilniku odbilo bi se samo pet kilometara na sat. Mjerodavna brzina tada bi bila 55 km/h, odnosno pet kilometara iznad ograničenja. Za prekoračenje do 10 km/h u naselju propisana je kazna od 30 eura.
Ista brzina može vas prebaciti u puno skuplju kaznu
Još dramatičniji primjer je 86 km/h ondje gdje je ograničenje 50. Prema sadašnjim pravilima od 86 km/h oduzima se deset, pa se računa brzina od 76 km/h. To je 26 km/h iznad ograničenja i u naselju donosi kaznu od 130 eura.
Ako bi novi prijedlog bio prihvaćen u sadašnjem obliku, odbilo bi se samo pet kilometara. Ostala bi mjerodavna brzina od 81 km/h, odnosno prekoračenje od 31 km/h. Time bi vozač ušao u sljedeći kazneni razred, za koji je propisana kazna od 390 do 920 eura.
Dakle, ista kamera, ista stvarna brzina i isto ograničenje mogli bi zbog nove sigurnosne razlike značiti razliku između 130 i najmanje 390 eura kazne.
Promjena bi se osjetila i na autocesti
Danas se pri brzinama iznad 100 km/h odbija deset posto izmjerene vrijednosti. Ako kamera izmjeri 156 km/h, sigurnosna razlika iznosi 15,6 km/h, odnosno 16 km/h nakon propisanog zaokruživanja. Mjerodavna brzina zato je 140 km/h.
Prema novom prijedlogu stacionarna kamera bi pri izmjerenih 156 km/h oduzela osam kilometara na sat. Mjerodavna brzina bila bi 148 km/h.
Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h to znači prekoračenje od 18 km/h. Za prekoračenje veće od 10 do 30 km/h izvan naselja propisana je kazna od 60 eura.
Posebna računica za presretače
Novost je i detaljnije razlikovanje stacionarnog i pokretnog mjerenja. Uređaji koji mjere iz vozila u pokretu imali bi nešto veće sigurnosne razlike od fiksnih kamera.
Posebno su izdvojena mjerenja praćenjem vozila, kakva koriste policijski presretači. Tada bi sigurnosna razlika ovisila o duljini dionice na kojoj se brzina prati.
Za praćenje na udaljenosti od 200 do 500 metara odbijalo bi se 10 km/h, na dionici od 501 do 1000 metara osam kilometara na sat, a kod praćenja duljeg od jednog kilometra samo šest kilometara na sat.
Zašto se tolerancija smanjuje?
Objašnjenje je tehnološki napredak. Mjerila brzine postala su preciznija, a mogućnost pogreške povezane s uređajem, metodom mjerenja ili načinom njegova korištenja manja je nego u vrijeme kada su određene sadašnje sigurnosne razlike. Zbog toga se smatra da više nema potrebe za tako velikim odbicima.
Novi pravilnik trebao bi detaljnije urediti i zahtjeve za softver, samoprovjeru uređaja te podatke koji moraju biti spremljeni kao dokaz prekršaja. Uvodi se i posebna kategorija sustava koji brzinu određuju obradom fotografija ili videosnimki, bez klasičnog radarskog ili laserskog mjerenja.
Za vozače je ipak najvažnija jednostavna računica: Ako prijedlog bude prihvaćen u ovom obliku, prostor između dopuštene brzine i brzine pri kojoj počinje kazna na mnogim će mjerenjima biti osjetno manji nego danas.
Do tada se ništa ne mijenja - na snazi ostaje pravilnik iz 2020. godine.
