Koliko je takvo zagrijavanje zapravo neučinkovito, pokazao je test njemačkog autokluba ADAC. Na vanjskoj temperaturi od minus 10 stupnjeva motor je radio četiri minute u mjestu, a temperatura motornog ulja porasla je na samo minus sedam stupnjeva. Za to vrijeme automobil je potrošio oko 0,1 litru goriva, dok je grijanje u kabinu upuhivalo zrak temperature od približno 13 stupnjeva.

Drugim riječima, motor je potrošio gorivo, ali se jedva zagrijao. A upravo je u tome problem s navikom koju mnogi vozači i danas smatraju korisnom.

Zašto je nekada bilo dobro zagrijavati motor, a danas više nije?

Razlog se krije u tehnologiji. Stariji automobili s rasplinjačima nisu mogli tako precizno prilagođavati smjesu goriva i zraka temperaturi motora. Pri hladnom pokretanju često su radili nemirno, loše reagirali na gas ili se čak gasili. Zato je nekoliko minuta zagrijavanja u mjestu imalo smisla.

Kod modernih benzinskih i dizelskih motora situacija je drukčija. Elektroničko ubrizgavanje goriva i sustavi upravljanja motorom automatski prilagođavaju njegov rad vanjskoj temperaturi i drugim uvjetima.

Važnu ulogu imaju i moderna motorna ulja, razvijena tako da osiguravaju podmazivanje i pri niskim temperaturama. Nakon pokretanja motora uljna pumpa počinje cirkulirati ulje kroz sustav, pa nema potrebe čekati da ono dosegne punu radnu temperaturu prije početka vožnje.

To, međutim, ne znači da je hladan motor spreman za velika opterećenja.

Dok ne postigne odgovarajuću temperaturu, povećani su trenje i trošenje pojedinih dijelova. Zato treba izbjegavati nagla ubrzanja, visoke okretaje i snažno pritiskanje papučice gasa.

Dugotrajno zagrijavanje može imati suprotan učinak

Prema ADAC-u, motor se u praznom hodu zagrijava znatno sporije nego tijekom umjerene vožnje. To znači da dulje ostaje u fazi rada u kojoj su trenje i trošenje povećani.

Istodobno se nepotrebno troši gorivo i povećavaju emisije štetnih plinova.

Pritom postoji još jedan detalj koji vozači često zanemaruju. Dok automobil stoji, mjenjač i ostali dijelovi pogonskog sklopa ne zagrijavaju se na isti način kao tijekom vožnje.

Zbog toga višeminutno čekanje na parkiralištu ne znači da je automobil u cijelosti spreman za veća opterećenja.

Koliko onda treba čekati nakon pokretanja?

Kod većine modernih automobila dovoljno je kratko pričekati nakon pokretanja motora, primjerice dok se stabilizira njegov rad, a zatim krenuti.

Prve kilometre treba voziti umjereno, bez naglih ubrzanja i visokih okretaja. Tako se motor postupno zagrijava, a istodobno se zagrijavaju mjenjač i ostali mehanički sklopovi.

Važno je pritom ne oslanjati se isključivo na pokazivač temperature rashladne tekućine. Motorno ulje obično se zagrijava sporije, pa čak i kada kazaljka temperature dosegne uobičajeni položaj, to ne znači nužno da je ulje već postiglo optimalnu radnu temperaturu.

Posebno treba biti oprezan s motorima opremljenima turbopunjačem. I kod njih vrijedi isto pravilo - hladan motor ne treba izlagati velikom opterećenju, a preporuke proizvođača uvijek imaju prednost.

Naravno, postoje iznimke, osobito kod vrlo starih automobila i u ekstremnim zimskim uvjetima.

A što ako su stakla zaleđena?

Sigurnost je uvijek na prvom mjestu. Prije polaska potrebno je osigurati dobru vidljivost kroz stakla i ukloniti led ili snijeg koji je zaklanjaju.

No to ne znači da motor treba deset minuta raditi u mjestu kako bi se vjetrobransko staklo odledilo. Mnogo je bolje koristiti strugalicu, odgovarajuće sredstvo za odleđivanje ili, ako ga automobil ima, sustav predgrijavanja.

Zanimljivo je i da je u Njemačkoj nepotrebno ostavljanje motora da radi u praznom hodu zabranjeno. ADAC navodi da vozač zbog toga može biti kažnjen s 80 eura.

Zaključak je jednostavan. Modernom automobilu uglavnom ne treba dugotrajno zagrijavanje na parkiralištu. Nakon pokretanja motora dovoljno je kratko pričekati, krenuti umjerenim tempom i izbjegavati velika opterećenja dok se motor ne zagrije.

Tako ćete uštedjeti gorivo, smanjiti nepotrebne emisije i izbjeći produljivanje razdoblja u kojem hladan motor radi uz povećano trenje.