Leasing je u Hrvatskoj odavno prerastao u svojevrsni nacionalni sport - voziš, plaćaš, koristiš porezne olakšice, pa nakon nekoliko godina staro vozilo mijenjaš novim. No iza te naizgled jednostavne formule krije se pravni zaplet koji mnogima nije posve jasan.
Dok ponosno parkirate automobil pred uredom i sjedite u vozilu koje uredno otplaćujete, nameće se ključno pitanje: Tko je zapravo vlasnik? Odgovor nije nimalo romantičan - vlasnik je leasing kuća, dok ste vi tek primatelj leasinga. Tu završava teorija, a počinje praksa - i to ona zakonska. U igru ulaze Zakon o sigurnosti prometa na cestama i Zakon o leasingu, a s njima i vrlo konkretno pitanje: Tko plaća kaznu ako vozilu istekne prometna dozvola?
vezane vijesti
Kazne nisu simbolične. Za pravnu ili fizičku osobu obrtnika predviđene su novčane kazne od 660 do 1990 eura ako dopusti da neregistrirano vozilo ili vozilo s isteklom prometnom dozvolom sudjeluje u prometu. Uz to, dodatno se kažnjava i odgovorna osoba - kaznom od 190 do 660 eura. No tu nastaje ključna dilema: Na koga se to odnosi? Na leasing kuću kao formalnog vlasnika ili na korisnika vozila?
U praksi, mnoga poduzeća koriste vozila na leasing, i iako nisu njihovi vlasnici, upravo ona upravljaju tim vozilima. Postavlja se logično pitanje - snose li i odgovornost?
Ako vam odgovor nije bio potpuno jasan, niste jedini. Toliko je nejasnoća bilo u praksi da je konačnu riječ morao dati Vrhovni sud Republike Hrvatske.
U presudi Kzz-1/2025-3 od 3. travnja 2025. Vrhovni sud zauzeo je jasan stav, piše HAK Revija. Riječ je o slučaju u kojem je Općinski sud u Metkoviću oslobodio primatelja leasinga odgovornosti uz obrazloženje da prekršaj može počiniti samo vlasnik vozila. Budući da je vlasnik leasing kuća, sud je zaključio da korisnik ne može biti odgovoran. No Vrhovni sud to je tumačenje odbacio.
Pozvao se na Zakon o leasingu koji izričito propisuje: 'Ako je prema posebnom propisu za prekršaj koji je u neposrednoj vezi s korištenjem objekta leasinga odgovoran vlasnik objekta leasinga, a objekt leasinga u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio u posjedu davatelja leasinga, u svrhu utvrđivanja postojanja prekršaja i prekršajne odgovornosti uzet će se da je primatelj leasinga vlasnik objekta leasinga'.
Drugim riječima - iako formalno niste vlasnik, zakon vas u određenim situacijama tretira kao da jeste. Vrhovni sud je zaključio da, budući da je primatelj leasinga bio u posjedu vozila u trenutku prekršaja, odgovornost snosi upravo on - zajedno s odgovornom osobom unutar pravne osobe.
Poruka je jasna: Iako vozilo nije vaše na papiru, obveze i kazne itekako jesu. Registracija, tehnički pregled i produljenje prometne dozvole nisu briga leasing kuće, već korisnika vozila.
