Naime, Zakon o naplati cestarine predviđa mogućnost obrade fotografija i snimki vozila na temelju kojih se mogu prepoznati i njihova druga obilježja. Među njima su tip, model, boja i posebne oznake automobila, ali i podaci o tome gdje je i kada vozilo snimljeno te kojim se dionicama autoceste kretalo.

Riječ je o odredbama članka 38. Zakona o naplati cestarine, objavljenog u Narodnim novinama krajem 2025. godine. One pokazuju da novi sustav neće biti samo elektronička zamjena za klasične naplatne kućice, nego i sustav koji će raspolagati znatno detaljnijim podacima potrebnima za identifikaciju vozila i provedbu naplate.

Neće se bilježiti samo registarska oznaka

Osnovni način rada Crolibertasa temelji se na automatskoj identifikaciji vozila u slobodnom prometnom toku.

Umjesto zaustavljanja pred rampom, automobili će prolaziti ispod portala opremljenih kamerama i drugom tehnologijom potrebnom za prepoznavanje vozila.

Za osobne automobile predviđeno je korištenje ENC uređaja ili sustava automatskog prepoznavanja registarskih pločica, dok će za određene kategorije težih vozila ENC biti obvezan.

No članak 38. zakona pokazuje da se podaci potrebni za rad sustava ne svode samo na registarsku oznaku.

Među podacima koje subjekti za naplatu cestarine smiju obrađivati nalaze se i snimke te fotografije vozila koje omogućuju prepoznavanje registarske pločice i samog vozila.

Zakon pritom izričito navodi tip, model, boju i druge posebne oznake koje omogućuju nedvojbenu identifikaciju automobila.

Drugim riječima, sustav može raspolagati informacijama na temelju kojih se vozilo razlikuje od drugih automobila, čak i kada sama registracijska oznaka nije jedino obilježje koje se uzima u obzir.

To je posebno zanimljivo jer se dosadašnja rasprava o novom ENC-u uglavnom svodila na pitanje hoće li kamera pravilno očitati registarsku pločicu.

Što ako se registracija i automobil ne podudaraju?

Zamislimo situaciju u kojoj je određena registarska oznaka povezana s jednim automobilom, ali snimka pokazuje vozilo drukčijeg izgleda.

Primjerice, u sustavu se nalazi podatak o bijelom osobnom automobilu, dok je na snimci vozilo druge boje ili drukčijeg modela.

Takva razlika mogla bi biti važna pri provjeri identiteta vozila i razjašnjavanju eventualnih nepravilnosti.

No ovdje je potrebno napraviti važnu razliku.

Zakon dopušta obradu podataka o tipu, modelu, boji i posebnim oznakama vozila, ali iz same te odredbe ne proizlazi da će Crolibertas pri svakom prolasku automatski uspoređivati sve navedene karakteristike.

Također, nije potvrđeno da bi nepodudaranje boje ili modela automatski značilo prekršaj ili izdavanje kazne.

Način na koji će se pojedini podaci tehnički analizirati ovisit će o provedbi sustava i odgovarajućim pravilima.

Ipak, zakonska mogućnost obrade tih informacija pokazuje da će identifikacija vozila moći biti znatno detaljnija od pukog očitavanja registarske pločice.

Sustav će znati i gdje je vozilo prošlo

Još jedan zanimljiv dio članka 38. odnosi se na podatke o vremenu i mjestu snimanja vozila.

Zakon predviđa obradu informacija o prolascima kroz pojedine dijelove sustava naplate, uključujući podatke o dionicama autoceste kojima se vozilo kretalo.

Takvi podaci važni su za obračun cestarine jer se ona u Hrvatskoj temelji na korištenju određenih dionica autoceste i kategoriji vozila.

U sustavu bez naplatnih kućica potrebno je elektronički utvrditi gdje je vozilo ušlo u mrežu, kojim se dijelovima kretalo i gdje je završilo korištenje autoceste.

No podaci o prolascima mogu biti važni i u slučajevima kada se pojavi sumnja u pravilnost naplate ili identifikacije vozila.

Primjerice, ako korisnik osporava određeno terećenje, podaci o vremenu i mjestu prolaska mogu poslužiti za provjeru okolnosti.

To, međutim, ne znači da će svi prikupljeni podaci biti neograničeno dostupni ili da će se moći koristiti za bilo koju svrhu.

Njihova obrada mora imati odgovarajuću zakonsku osnovu i biti u skladu s pravilima zaštite osobnih podataka.

Što je sa zaštitom privatnosti?

Budući da novi sustav uključuje fotografiranje i elektroničku identifikaciju vozila, pitanje zaštite podataka posebno je važno.

Zakon o naplati cestarine uređuje koje se kategorije podataka mogu obrađivati i u koje svrhe.

Pritom se primjenjuju i pravila Opće uredbe o zaštiti podataka, poznatije kao GDPR.

To znači da prikupljanje podataka ne daje subjektima naplate neograničeno pravo na njihovo korištenje.

Podaci se moraju obrađivati u zakonite i određene svrhe, uz odgovarajuće mjere zaštite i ograničenja pristupa.

Važno je i razlikovati fotografiranje vozila radi naplate cestarine od općeg prometnog nadzora.

Crolibertas je sustav elektroničke naplate, a ne automatski sustav za kažnjavanje svih mogućih prometnih prekršaja.

Sama činjenica da kamera može zabilježiti određeno obilježje automobila ne znači da se ono smije koristiti za bilo koju drugu svrhu.

Od 1. ožujka potpuno drukčiji način naplate

Prema službenim informacijama Hrvatskih autocesta, za novi sustav predviđeno je postavljanje ukupno 212 portala s opremom za automatsku identifikaciju vozila.

Njihova je osnovna svrha omogućiti naplatu cestarine bez zaustavljanja i bez stvaranja kolona pred klasičnim naplatnim kućicama.

No istodobno će se promijeniti i način na koji se vozila identificiraju tijekom korištenja autoceste.

Dok je dosadašnji sustav velikim dijelom ovisio o fizičkom prolasku kroz naplatnu postaju, Crolibertas će se oslanjati na elektroničke podatke prikupljene tijekom vožnje.

Registarska pločica pritom ostaje jedan od ključnih elemenata, ali zakon predviđa i mogućnost obrade drugih obilježja automobila.

Za vozače to znači da novi sustav neće samo zamijeniti rampu kamerom.

On će omogućiti drukčiji način identifikacije vozila, u kojem fotografija automobila, njegova obilježja te vrijeme i mjesto prolaska mogu biti važni dijelovi postupka naplate.

A upravo je to jedan od manje poznatih detalja novog ENC-a koji bi mnoge vozače mogao iznenaditi.