Slučaj se dogodio u Resselovoj ulici u Zagrebu. Vozač je ondje 15. studenoga prošle godine navečer ostavio automobil, a policija je utvrdila prekršaj zbog nepropisnog parkiranja.

Vozač se nije složio i uložio je prigovor. Slučaj je tako završio pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu, gdje je detaljno objasnio zašto je smatrao da automobil smije ostaviti upravo ondje.

Imao je čak i plaćen parking

Njegova obrana bila je vrlo živopisna. Objasnio je da živi u blizini te da drugih slobodnih parkirališnih mjesta nije bilo. Imao je i plaćenu parkirnu kartu za naselje Siget pa je smatrao da je time riješio pitanje parkiranja u tom bloku.

No najvažniji dio njegove obrane odnosio se na prometnu signalizaciju.

Vozač je smatrao da se znak zabrane parkiranja odnosi na iscrtana polja za usmjeravanje prometa koja se nalaze ispred i iza označenih parkirnih mjesta. Tvrdio je i da horizontalna signalizacija može biti zbunjujuća ljudima koji nisu prometne struke.

Automobil je ondje ostavio tijekom noći, kada trgovine nisu radile i promet je bio znatno slabiji. Istaknuo je i da dotad nije bio prekršajno osuđivan.

Sud je njegovu argumentaciju razmotrio. Ali ga je ipak proglasio krivim.

Kose crte na asfaltu nisu dodatno parkirno mjesto

U obrazloženju presude nalazi se dio koji bi mogao biti vrlo koristan mnogim vozačima.

Sud objašnjava da polja za usmjeravanje prometa predstavljaju horizontalnu prometnu signalizaciju kojom se označava promjena korisne površine kolnika.

A onda dolazi najvažniji dio:

Na njima je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila.

Drugim riječima, bijele kose crte na asfaltu nisu improvizirano parkirno mjesto koje možete koristiti ako su sva prava mjesta zauzeta.

Još je važniji nastavak obrazloženja.

Sud navodi da nije potrebno postaviti posebnu vertikalnu prometnu signalizaciju koja bi dodatno zabranjivala parkiranje upravo na takvom polju.

To je detalj koji lako može iznenaditi vozača koji zabrane parkiranja prvenstveno traži na prometnim znakovima.

'Nisam imao drugog izbora' nije pomoglo

Vozač je otvoreno priznao da inače nema običaj ondje parkirati. Te je večeri, kako je objasnio sudu, jednostavno ostao bez drugih slobodnih mjesta u blizini zgrade u kojoj živi.

Smatrao je i da parkiranjem tijekom noći nije izazvao štetne posljedice niti ozbiljno ometao druge sudionike u prometu.

Ni to nije promijenilo odluku.

Sud je pregledao fotografije s mjesta događaja i policijsko izvješće te zaključio da su ostvarena obilježja prekršaja. Vozač je proglašen krivim.

Sud mu je ipak uzeo u obzir dosadašnju nekažnjavanost i okolnosti slučaja te mu kaznu ublažio na 30 eura, uz dodatnih 20 eura troškova postupka. Ako u propisanom roku plati dvije trećine kazne, ona će se smatrati plaćenom u cijelosti.

Što vozači trebaju zapamtiti?

Najvažnija pouka ove presude nije iznos kazne. Puno je važnije pravilo koje je sud vrlo jasno objasnio.

Kada vidite iscrtano polje za usmjeravanje prometa - površinu obilježenu kosim linijama - nemojte ga tretirati kao slobodno parkirno mjesto samo zato što na njemu fizički ima dovoljno prostora za automobil.

Takva oznaka ima prometno značenje sama po sebi.

I, prema obrazloženju ove pravomoćne presude, nije potreban još jedan poseban znak uz samo polje koji bi vam ponovno rekao da ondje ne smijete parkirati.

To što ste platili parkiranje u toj zoni također ne znači da automobil možete ostaviti na bilo kojem slobodnom komadu asfalta.

Upravo je to pokušao objasniti zagrebački vozač. Sud mu nije prihvatio argument. Kose bijele crte na asfaltu bile su dovoljne.