Mnogi vozači uvjereni su da je za sigurnu vožnju dovoljno poštovati ograničenja brzine i prometne znakove, no svakodnevica na cestama pokazuje da problemi često počinju puno prije nego što automobil uopće krene.
Nepravilno pripremljeno vozilo, loš položaj za volanom, umor, dekoncentracija i zanemarivanje osnovnih provjera mogu dovesti do neugodnih, skupih, pa i opasnih situacija.
vezane vijesti
Upravo zato stručnjaci za sigurnost prometa godinama ponavljaju isto pravilo: Dobar vozač ne reagira tek kada se problem dogodi, nego ga pokušava spriječiti na vrijeme.
Sve počinje prije paljenja motora
Jedna od najčešćih pogrešaka vozača jest pretpostavka da je automobil spreman za cestu samo zato što je jučer normalno vozio. No nekoliko brzih provjera može napraviti veliku razliku.
Prije duljeg puta, ali i u svakodnevnoj vožnji, važno je obratiti pozornost na tlak u gumama, razinu ulja, stanje svjetala, brisača i tekućine za stakla. Posebno su važne gume jer one predstavljaju jedini kontakt automobila s cestom. Istrošene, neodgovarajuće ili nedovoljno napuhane gume produljuju zaustavni put, povećavaju potrošnju goriva i mogu ozbiljno narušiti stabilnost vozila.
Vozači često zanemaruju i položaj sjedenja. Sjedalo ne bi smjelo biti predaleko od papučica, naslon ne bi trebao biti previše spušten, a ruke bi na upravljaču trebale biti blago savijene. Dobar položaj ne služi samo udobnosti, nego omogućuje bržu i sigurniju reakciju u kritičnom trenutku.
Najopasniji neprijatelj nije brzina, nego distrakcija
Mobitel, navigacija, razgovor s putnicima, umor i razmišljanje o obvezama često su veći problem nego što vozači žele priznati. Dovoljna je sekunda nepažnje da se prometna situacija potpuno promijeni.
Posebno opasno je čitanje poruka ili kratko tipkanje za volanom. Iako mnogi misle da 'samo bacaju pogled', automobil u tom trenutku prelazi značajnu udaljenost bez pune kontrole vozača. Pri većim brzinama to može značiti razliku između sigurne reakcije i sudara.
Zato je najpametnije mobitel prije vožnje staviti izvan dosega ruke ili ga povezati s automobilskim sustavom isključivo za nužne pozive. Navigaciju treba namjestiti prije kretanja, a ne tijekom vožnje.
Umor je još jedan podcijenjen rizik. Vozači ga često pokušavaju pobijediti kavom, otvorenim prozorom ili glasnijom glazbom, no to su samo kratkotrajna rješenja. Ako se javljaju zijevanje, teški kapci, pad koncentracije ili 'praznine' u pamćenju prijeđenog dijela puta, vrijeme je za zaustavljanje i odmor.
Prilagodba vožnje važnija je od samog ograničenja
Ograničenje brzine ne znači uvijek da je upravo ta brzina sigurna. Kiša, magla, snijeg, nizak položaj sunca, mokro lišće, radovi na cesti ili gužva zahtijevaju dodatni oprez. U takvim uvjetima vozač mora prilagoditi brzinu stvarnom stanju na cesti, a ne samo prometnom znaku.
Posebno je važno držati dovoljan razmak. Mnogi vozači voze preblizu vozilu ispred sebe, računajući da će stići zakočiti na vrijeme. No u stvarnosti reakcija traje dulje nego što se čini, a kočenje ovisi o gumama, stanju kolnika, brzini i opterećenju vozila.
Dobar savjet je jednostavan: Ako imate osjećaj da ste preblizu, vjerojatno jeste. Veći razmak daje više vremena za reakciju i smanjuje stres u vožnji.
Agresivna vožnja rijetko donosi stvarnu uštedu vremena
Nagla ubrzanja, kasna kočenja, prestrojavanje bez potrebe i vožnja 'na braniku' često stvaraju dojam da se brže stiže na cilj. U stvarnosti, na kraćim i srednje dugim relacijama razlika je najčešće mala, dok su rizici znatno veći.
Smirenija vožnja ne znači sporu vožnju, nego predvidljivu. Vozač koji na vrijeme signalizira namjeru, poštuje razmak i promatra promet nekoliko vozila unaprijed ima veću kontrolu i manje troši automobil. Takav stil vožnje čuva kočnice, gume, gorivo i živce.
Posebno u gradskom prometu važno je razmišljati unaprijed. Umjesto naglog ubrzavanja prema crvenom svjetlu, bolje je postupno usporiti. Osim što je sigurnije, takva vožnja smanjuje potrošnju i opterećenje vozila.
Najbolji savjet je i najjednostavniji
Sigurna vožnja ne ovisi samo o iskustvu, nego o navikama. Najbolji vozači nisu oni koji se najbrže izvuku iz opasne situacije, nego oni koji u nju uopće ne uđu.
Zato prije svake vožnje vrijedi primijeniti nekoliko jednostavnih pravila: Provjeriti osnovno stanje automobila, namjestiti sjedalo i retrovizore, spremiti mobitel, krenuti odmoran i prilagoditi vožnju uvjetima na cesti.
To ne traži puno vremena, ali može spriječiti velike probleme. A upravo su male, svakodnevne navike ono što na cesti najčešće čini razliku između mirnog dolaska na cilj i situacije koju bi svaki vozač najradije izbjegao.
