U takvoj situaciji svaka ušteda postaje važna. Na potrošnju ne utječu samo automobil, snaga motora i vrsta goriva nego i način vožnje. Nekoliko svakodnevnih navika može napraviti veću razliku nego što mnogi očekuju.

>>> Izračunali smo koliko će vas koštati pun rezervoar goriva: Razlike su značajne

1. Gledajte daleko ispred sebe i kočite što manje

Jedna od najvećih pogrešaka je kasno reagiranje na promet. Mnogi vozači zadržavaju brzinu sve do semafora, kružnog toka ili kolone, a zatim naglo koče. Kada se promet ponovno pokrene, snažno ubrzavaju i cijeli ciklus ponavljaju na sljedećem križanju.

Svako ubrzanje traži novu energiju. Gorivo koje ste potrošili da biste automobil doveli do određene brzine doslovno pretvarate u toplinu kada naglo pritisnete kočnicu.

Kada u daljini uočite crveno svjetlo, usporavanje prometa ili vozilo koje skreće, na vrijeme otpustite papučicu gasa. Automobil će postupno gubiti brzinu, a moguće je i da će se promet ponovno pokrenuti prije nego što se potpuno zaustavite.

Takva vožnja ne smanjuje samo potrošnju. Manje se troše kočnice, gume i dijelovi ovjesa, a vožnja postaje mirnija i sigurnija.

2. Ne vrtite motor nepotrebno u visoke okretaje

Motor najčešće troši više goriva kada ga bez potrebe zadržavate u niskom stupnju prijenosa i podižete broj okretaja. Nakon ubrzanja zato treba pravodobno prijeći u viši stupanj prijenosa.

Kod većine modernih automobila ekonomičnije je voziti u najvišem stupnju u kojem motor može raditi mirno i bez trzanja. To ne znači da treba voziti u šestoj brzini pri izrazito niskim okretajima i pritiskati gas do kraja. Ako se motor muči, vibrira ili slabo reagira, stupanj prijenosa je previsok.

Kod benzinaca se u mirnoj vožnji u viši stupanj često može prijeći oko 2000 do 2500 okretaja, a kod dizelaša nešto ranije. Točne vrijednosti ovise o motoru, mjenjaču i opterećenju automobila, pa je najvažnije pratiti preporuku za promjenu stupnja prijenosa na instrumentnoj ploči i slušati rad motora.

Vozači automobila s automatskim mjenjačem trebali bi izbjegavati naglo pritiskanje gasa, koje mjenjač tjera na spuštanje u niži stupanj i podizanje okretaja.

3. Održavajte jednaku brzinu i pametno koristite tempomat

Stalno ubrzavanje i usporavanje povećava potrošnju čak i kada razlike u brzini nisu velike. Na otvorenoj, ravnoj cesti pokušajte održavati ujednačen tempo i dovoljan razmak od vozila ispred sebe.

Tempomat u takvim uvjetima može biti vrlo koristan jer sprječava nesvjesno dodavanje i oduzimanje gasa. Posebno pomaže na autocesti i duljim ravnim dionicama.

Ipak, tempomat nije uvijek najekonomičnije rješenje. Na brežuljkastoj cesti pokušavat će pod svaku cijenu zadržati zadanu brzinu, pa će pri usponu snažno povećati gas ili spustiti mjenjač u niži stupanj. Iskusan vozač može biti štedljiviji tako da prije uspona dopusti manji pad brzine, a nizbrdicu iskoristi za njezino postupno vraćanje.

Najveći utjecaj ipak ima sama brzina. Što automobil vozi brže, to mora svladavati veći otpor zraka. Razlika između umjerene i vrlo brze vožnje na autocesti zato se itekako osjeti na benzinskoj postaji.

4. Klimu koristite razumno, a ne po svaku cijenu

Klima-uređaj opterećuje motor ili bateriju automobila i time povećava potrošnju. To ipak ne znači da ga tijekom ljeta uvijek treba isključiti i voziti s potpuno otvorenim prozorima.

Kada je automobil dugo stajao na suncu, prije uključivanja klime korisno je otvoriti vrata ili prozore i izbaciti najtopliji zrak iz kabine. Nakon toga zatvorite prozore, uključite klimu i koristite recirkulaciju zraka dok se unutrašnjost ne rashladi.

Temperaturu nije potrebno postavljati na najnižu moguću vrijednost. Umjerena razlika između vanjske temperature i one u kabini ugodnija je za putnike i zahtijeva manje energije.

Pri manjim gradskim brzinama otvoreni prozori ponekad mogu biti dovoljni. Na autocesti, međutim, stvaraju dodatni otpor zraka, pa zatvoreni prozori i umjereno postavljena klima mogu biti racionalnije rješenje.

Klima se ne bi trebala gasiti kada je potrebna za odmagljivanje stakala i dobru vidljivost. Nekoliko ušteđenih kapi goriva nikada nije važnije od sigurnosti.

5. Provjeravajte gume i ne prevozite nepotreban teret

Prenizak tlak u gumama povećava otpor kotrljanja. Motor tada mora trošiti više energije kako bi automobil održavao u pokretu, a gume se dodatno zagrijavaju i brže troše.

Tlak treba provjeravati dok su gume hladne i prilagoditi ga vrijednostima koje je propisao proizvođač. Podaci se obično nalaze na okviru vozačevih vrata, poklopcu spremnika goriva ili u priručniku automobila. Za potpuno opterećen automobil često je predviđen nešto viši tlak.

Na potrošnju utječu i nepotrebna masa te aerodinamički otpor. Kutije, alati i drugi teški predmeti koji mjesecima ostaju u prtljažniku povećavaju težinu vozila. Krovni nosači, poprečne šipke i krovne kutije stvaraju otpor zraka čak i kada su prazni.

Zato ih je najbolje ukloniti kada se ne koriste. Što je automobil lakši i aerodinamički čišći, to mu je potrebno manje energije za kretanje.

Ne morate voziti sporo, nego promišljeno

Ekonomična vožnja ne znači sporo puzanje cestom, izbjegavanje klime tijekom najvećih vrućina ili vožnju u previsokom stupnju prijenosa. Najveću razliku donose predviđanje prometa, ravnomjerno ubrzavanje, pravodobna promjena brzina i izbjegavanje svega što automobilu nepotrebno povećava otpor.

Jedna mirnija vožnja možda neće donijeti dramatičnu uštedu, ali se razlika nakuplja sa svakim spremnikom. Kada litra dizela stoji 1,75 eura, način na koji pritišćete gas i kočnicu više nije samo pitanje stila vožnje.