Benzin nije napravljen za beskonačno skladištenje. S vremenom dolazi do oksidacije i gubitka hlapljivih komponenti, a kod goriva koje sadrži etanol problem može biti i vlaga. Posljedice se mogu pojaviti tek kada nakon dugog stajanja okrenete ključ - od otežanog paljenja i nemirnog rada motora pa sve do onečišćenja dijelova sustava goriva.

Upravo zato nije svejedno hoće li automobil stajati nekoliko tjedana ili nekoliko mjeseci.

Koliko zapravo može stajati benzin?

Na ovo pitanje nema jednog broja koji vrijedi za svaki automobil i svaku vrstu goriva.

Jedna aktualna procjena navodi da benzin u spremniku automobila, ovisno o uvjetima, može početi gubiti svojstva nakon otprilike jednog do tri mjeseca, dok drugi izvori za moderni benzin navode dulji period od nekoliko mjeseci prije nego što propadanje postane ozbiljan problem. Etanol u gorivu može dodatno skratiti razdoblje u kojem gorivo ostaje optimalno.

To znači da automobil koji stoji dva ili tri mjeseca neće automatski ostati bez upotrebljivog goriva.

Ali što je dulje parkiran, to je veća mogućnost da će gorivo izgubiti dio svojstava, posebno ako je automobil izložen visokim temperaturama i spremnik nije pun.

Zato je puno važnije od pamćenja nekakvog magičnog roka razumjeti što se zapravo događa s gorivom.

Prvi neprijatelj je zrak

Benzin s vremenom oksidira, a proces je povezan s kontaktom goriva s kisikom. Što je više praznog prostora u spremniku, to više zraka može biti iznad goriva.

Tijekom tog procesa nastaju produkti oksidacije koji mogu pridonijeti stvaranju smolastih i gumenastih naslaga. One se mogu taložiti u sustavu dovoda goriva i s vremenom stvarati probleme s filtrima i brizgaljkama.

Postoji i drugi problem - najhlapljivije komponente benzina s vremenom se gube. To može utjecati na svojstva goriva i otežati pokretanje motora nakon duljeg stajanja.

Drugim riječima, gorivo ne 'pokvari se' jednog jutra kao mlijeko kojem je istekao rok.

Njegova se kvaliteta postupno mijenja.

Etanol dodatno komplicira stvar

Moderni benzin često sadrži etanol, primjerice gorivo oznake E10.

Etanol ima jednu osobinu koja dugotrajnom skladištenju ne ide u prilog - upija vlagu iz zraka. Ako se u gorivu nakupi dovoljno vode, u određenim uvjetima može doći do faznog odvajanja, pri kojem se smjesa vode i etanola odvaja od ostatka goriva. Takva situacija može izazvati probleme u sustavu goriva.

Zato automobil koji mjesecima stoji nije u istoj situaciji kao automobil koji svaki tjedan odradi nekoliko desetaka ili stotina kilometara.

Kod redovite vožnje staro gorivo postupno se troši i nadomješta novim.

Kod dugotrajnog stajanja taj se proces ne događa.

Ljeto je posebno nezgodno

Visoke temperature ubrzavaju određene procese povezane s isparavanjem i kemijskom razgradnjom goriva. Istraživanje provedeno na automobilskom sustavu pokazalo je da temperatura utječe na tlak para goriva, dok uvjeti u spremniku utječu na brzinu isparavanja.

Zato nije isto ostaviti automobil nekoliko mjeseci u hladnoj garaži i držati ga cijelo ljeto na velikoj vrućini.

Posebno je zanimljiv slučaj sezonskog benzina. Gorivo formulirano za hladnije vrijeme ima drukčiju hlapljivost, odnosno viši tlak para, kako bi se motor lakše pokrenuo na niskim temperaturama. Ako takvo gorivo ostane u spremniku tijekom toplijeg dijela godine, veći dio hlapljivih komponenti može brže isparavati.

Kako prepoznati da gorivo više nije svježe?

Jedan od znakova može biti promijenjen miris.

Umjesto karakterističnog mirisa svježeg benzina, staro gorivo može imati neugodan, kiselkast miris, a boja mu može postati tamnija. Ako automobil nakon dugog stajanja teško pali, radi nemirno ili gubi snagu, gorivo je jedan od mogućih uzroka - iako nikako nije jedini.

Kod modernog automobila mogu se pojaviti i greške koje će upaliti lampicu motora, osobito ako je problem zahvatio sustav dovoda goriva.

Zato nije dobro odmah zaključiti da je motor 'otišao' samo zato što automobil nakon višemjesečnog stajanja teško pali.

Ponekad je problem puno banalniji.

Gorivo više nije u stanju u kakvom je bilo kada je automobil parkiran.

Što napraviti ako automobil dugo stoji?

Ako unaprijed znate da automobil nekoliko mjeseci nećete koristiti, jedna od najčešćih preporuka jest ostaviti spremnik gotovo pun. Manje praznog prostora znači manje zraka i manje prostora za kondenzaciju, odnosno nakupljanje vlage.

Kod duljeg skladištenja može se razmotriti i kvalitetan stabilizator goriva, ali on se dodaje svježem gorivu i treba slijediti upute konkretnog proizvođača. Takvi proizvodi mogu usporiti kemijsku razgradnju goriva i produžiti njegovu uporabljivost.

Još važnije je automobil, kada je to moguće, povremeno koristiti.

Time se staro gorivo troši i zamjenjuje svježim, a automobil ne provodi mjesece potpuno nepomičan.

A što ako je gorivo već staro?

Tu treba biti oprezan s univerzalnim receptima.

Ako sumnjate da je gorivo ozbiljno degradiralo, najrazumnije je automobil pregledati i procijeniti stanje goriva prije nego što se nastavi normalno voziti. Kod ozbiljno kontaminiranog ili fazno odvojenog goriva ne treba računati da će problem nestati jednostavnim dolijevanjem malo novog benzina.

Ako je riječ samo o manjoj količini starijeg goriva koje je pomiješano s većom količinom svježeg goriva, situacija može biti potpuno drukčija.

Zato su količina, starost i stanje goriva puno važniji od jednostavnog pitanja 'koliko mjeseci smije stajati'.

Automobil koji stoji nije automobil koji 'ništa ne troši'

Upravo je to najzanimljivija poruka ove priče.

Kada automobil stoji, možda ne troši gume, kočnice ni gorivo na cesti, ali pojedine komponente svejedno stare. Gorivo je jedan od materijala kod kojeg se taj proces posebno lako zaboravi.

Nije dobro ni paničariti nakon dva mjeseca stajanja i automatski izbacivati cijeli spremnik.

Ali nije dobro ni ostaviti automobil godinu dana s istim gorivom i pretpostaviti da će se nakon toliko vremena sve ponašati kao prvoga dana.

Gorivo stari. Pitanje je samo koliko će brzo izgubiti svojstva.

A na to najviše utječu vrsta goriva, količina zraka u spremniku, temperatura, vlaga i duljina stajanja.