Od Kotor Varoši do međunarodne znanstvene karijere

Asim Kurjak rođen je 13. rujna 1942. godine u Kotor Varoši u Bosni i Hercegovini. Medicinu je diplomirao 1966. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je započeo profesionalni i znanstveni razvoj.

Od 1971. do 1972. boravio je u Londonu kao britanski stipendist i istraživač na Institutu za opstetriciju i ginekologiju Sveučilišta u Londonu. Specijalizaciju iz ginekologije i porodništva završio je 1974., a doktorirao je 1977. godine te se stručno usavršavao i u Glasgowu.

Veći dio liječničke karijere proveo je u Zagrebu, najprije u Klinici za ženske bolesti i porode, a potom u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, gdje je godinama bio na čelu Klinike za ginekologiju i porodništvo.

Bio je redoviti profesor zagrebačkog Medicinskog fakulteta, a predavao je i u Sarajevu. Tijekom karijere obnašao je brojne dužnosti u domaćim i međunarodnim medicinskim institucijama, uključujući predsjedničku dužnost u Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske.

Jedan od pionira ultrazvuka u ginekologiji

Kurjak je najveći međunarodni ugled stekao zahvaljujući radu na razvoju ultrazvučne dijagnostike, osobito u području praćenja trudnoće, razvoja fetusa i perinatalne medicine. Bio je među liječnicima koji su pridonijeli uvođenju i širenju naprednih ultrazvučnih metoda u kliničkoj praksi.

Njegov znanstveni rad posebno se odnosio na primjenu Dopplerova ultrazvuka u istraživanju cirkulacije krvi između majke, posteljice i fetusa te na razvoj transvaginalnog ultrazvuka u boji i trodimenzionalnog Dopplerova prikaza. Takve su metode pridonijele ranijem prepoznavanju komplikacija u trudnoći i preciznijoj dijagnostici brojnih ginekoloških stanja.

U znanstvenom osvrtu, objavljenom ovoga travnja u časopisu Journal of Perinatal Medicine, profesor Ivica Zalud istaknuo je Kurjakov doprinos razvoju ultrazvučne medicine i obrazovanju novih generacija liječnika diljem svijeta.

Osnovao međunarodnu školu ultrazvuka

Jedno od Kurjakovih važnih profesionalnih postignuća bilo je osnivanje međunarodne škole medicinskog ultrazvuka Ian Donald Inter-University School of Medical Ultrasound, kojom je razvijena međunarodna obrazovna mreža usmjerena na usavršavanje liječnika u ultrazvučnoj dijagnostici, osobito u ginekologiji i porodništvu.

Kurjak je bio i predsjednik Svjetskog udruženja perinatalne medicine te Međunarodne akademije perinatalne medicine, a obnašao je i uredničke dužnosti u međunarodnim medicinskim časopisima, među kojima je Donald School Journal of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology.

Prema biografiji koju objavljuje Akademija medicinskih znanosti Bosne i Hercegovine, autor je više od 500 recenziranih znanstvenih radova te autor ili urednik 117 knjiga. Tijekom akademske karijere bio je mentor za 52 magistarska i 28 doktorska rada, a drugi biografski izvori navode i veće ukupne brojke kada se uključe različite vrste stručnih publikacija i izdanja.

Tijekom karijere Kurjak je primio niz domaćih i međunarodnih priznanja, među kojima se ističu nagrada za mlade znanstvenike iz 1971., državna nagrada 'Ruđer Bošković' za znanstveni rad iz 1985., nagrada 'Josip Juraj Strossmayer' iz 1990. te priznanje Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za postignuća u medicinskoj znanosti iz 1994. godine.

Dobio je i nagradu William Liley za rad iz fetalne dijagnostike i terapije 1998., nagradu Maternity Europskog udruženja perinatalne medicine 2000. te odlikovanje Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića 2001. godine.

Hrvatski liječnički zbor dodijelio mu je nagradu 'Pavao Ćulumović' 2003., a 2011. primio je nagradu Erich Saling za perinatalnu medicinu. Međunarodna akademija perinatalne medicine dodijelila mu je 2015. godine priznanje za životno djelo.

Počasne doktorate dobio je na brojnim sveučilištima, uključujući ona u Barceloni, Budimpešti, Ateni, Bukureštu, Buenos Airesu, Montevideu, Moskvi i drugim gradovima, te je bio član više međunarodnih znanstvenih akademija i stručnih udruženja.

Afera s plagiranjem znanstvenih radova

Unatoč znanstvenim postignućima, Kurjakova karijera bila je obilježena ozbiljnim pitanjima je li prekršio akademsku etiku. Jedna od najpoznatijih afera izbila je 2006. godine, kada je ugledni medicinski časopis British Medical Journal objavio protiv njega optužbe za plagiranje znanstvenih radova. Slučaj je izazvao pozornost domaće i međunarodne akademske zajednice, osobito zbog Kurjakova ugleda i velikog broja znanstvenih publikacija.

Etičko povjerenstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utvrdilo je da je plagirao dva znanstvena rada, a isti zaključak 2007. godine donio je i Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

Kurjak je odbacivao optužbe za namjerno plagiranje, tvrdeći da je riječ o pogreškama u citiranju.

Slučaj je ostao jedna od najvećih kontroverzi njegove znanstvene karijere jer se nije radilo samo o medijskim optužbama, nego i o zaključcima nadležnih akademskih etičkih tijela.

Smrt rodilje i djeteta na Svetom Duhu

Druga velika afera odnosila se na smrt rodilje Dragice Ivankić i njezina novorođenčeta u bolnici Sveti Duh 2002. godine. Kurjak se u sudskom postupku suočio s optužbama da je kao čelnik klinike sudjelovao u prikrivanju liječničke pogreške povezane s tim slučajem.

U prosincu 2007. godine nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci zatvora zbog zataškavanja liječničke pogreške, međutim ta presuda nikada nije postala pravomoćna.

Mjesec dana nakon njezina izricanja nastupila je apsolutna zastara kaznenog progona, zbog čega postupak nije mogao završiti pravomoćnom osuđujućom presudom.

Optužbe za nezakonito korištenje jajnih stanica

Kurjak se našao i u središtu sudskog postupka zbog optužbi povezanih s medicinski potpomognutom oplodnjom. Njega, njegovu suprugu Biserku Funduk Kurjak i još dvoje liječnika teretilo se za nezakonito korištenje, odnosno presađivanje jajnih stanica.

Prema tadašnjim optužbama, radilo se o postupcima u kojima su navodno korištene jajne stanice pacijentica bez odgovarajućeg pristanka, a slučaj je izazvao veliku pozornost zbog osjetljivosti postupaka medicinski potpomognute oplodnje i pitanja prava pacijentica.

U siječnju 2009. godine svi optuženi nepravomoćno su oslobođeni jer sud nije utvrdio dovoljno dokaza za njihovu krivnju.

Spor sa Sebijom Izetbegović oko doktorata i specijalizacije

Kurjakovo ime posljednjih godina našlo se u središtu javnih polemika u Bosni i Hercegovini, ovaj put zbog akademskog obrazovanja Sebije Izetbegović, bivše ravnateljice Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu i supruge političara Bakira Izetbegovića.

U svibnju 2021. godine Kurjak je u javnim istupima osporavao pojedine navode o njezinu akademskom obrazovanju i svojoj ulozi u njezinu doktoratu. U jednom je trenutku izjavio da nije bio član povjerenstva pred kojim je Izetbegović obranila doktorsku disertaciju u Sarajevu.

Međutim, nakon objave dokumentacije i arhivskih snimki, priznao je da je sudjelovao u obrani njezina doktorata u Sarajevu, naglašavajući da su se njegove ranije tvrdnje odnosile na studij u Zagrebu.

Polemika je aktualizirana ovoga ožujka, kada je Kurjak u televizijskom nastupu osporio i dijelove njezina specijalističkog obrazovanja. Izetbegović je odgovorila objavom fotografija i dokumenata, uključujući stranice specijalizantske knjižice za koje tvrdi da potvrđuju njezin boravak na zagrebačkom Svetom Duhu od listopada 1992. do lipnja 1993. godine. Navela je da se na dokumentima nalazi i Kurjakov potpis kao tadašnjeg predstojnika klinike.

Privatni život i zanimanje za umjetnost

Uz medicinu, Kurjak je bio poznat kao kolekcionar umjetnina. Godinama je kupovao umjetnička djela, a njegova zbirka bila je predstavljena i javnosti. U jednom od medijskih istupa govorio je o dugogodišnjoj strasti prema umjetnosti i novcu koji je ulagao u kolekciju.

Kurjak je i u poznim godinama ostao prisutan u medicinskoj i akademskoj javnosti. U travnju ove godine tako je objavljen znanstveni osvrt posvećen njegovu doprinosu Dopplerovu ultrazvuku, međunarodnom obrazovanju liječnika i razvoju perinatalne medicine.