No smije li motociklist to zapravo raditi? Odgovor nije tako jednostavan kao što bi se moglo očekivati jer hrvatski Zakon o sigurnosti prometa na cestama nema posebno pravilo koje motociklistima daje pravo na takozvani lane filtering, odnosno prolazak između sporih ili zaustavljenih kolona vozila.

Umjesto toga vrijede opća pravila koja se odnose na položaj vozila na kolniku, korištenje prometnih traka, pretjecanje i obilaženje. A kada ih se spoji, postaje jasno da činjenica da motocikl fizički može proći između dva automobila ne znači da mu je ondje stvorena posebna prometna traka.

Motocikl se mora kretati prometnom trakom

Prvo važno pravilo nalazi se u članku 46. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti kolnik i kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom kategoriji vozila kojoj pripada.

Za motocikl pritom ne postoji opća iznimka koja bi mu dopuštala da se trajno kreće po crti između dviju prometnih traka samo zato što je dovoljno uzak da ondje stane.

Zakon propisuje i kaznu od 30 eura za vozača motornog vozila koji se kreće suprotno tim pravilima.

I MUP i Hrvatski autoklub u svojim aktualnim sigurnosnim preporukama motociklistima vrlo jasno savjetuju da ne voze slalom između vozila te da se voze sredinom prometnog traka.

No položaj u prometnoj traci samo je prvi dio priče. Drugi postaje još važniji kada ispred motociklista nije jedan automobil, nego cijela kolona.

Zakon izričito zabranjuje pretjecanje kolone

Članak 70. Zakona propisuje situacije u kojima vozač ne smije započeti pretjecanje ili obilaženje, a prva stavka vrlo je kratka i jasna - vozač ne smije početi pretjecati ili obilaziti kolonu vozila.

To pravilo ne vrijedi samo za automobile. Motocikl je motorno vozilo i na njegova vozača također se primjenjuju pravila pretjecanja.

Važna je, međutim, razlika između pretjecanja i situacije na gradskoj prometnici s dvije ili više traka u istom smjeru.

Ako na takvoj cesti postoje kolone vozila, činjenica da se vozila u jednoj prometnoj traci kreću brže od onih u drugoj prema Zakonu se ne smatra pretjecanjem. Dakle automobil ili motocikl koji uredno ostane u svojoj prometnoj traci može se kretati brže od kolone u susjednoj traci.

To ipak nije isto što i vožnja između dviju traka.

Zakon u takvoj situaciji dodatno propisuje da vozač ne smije prelaziti iz trake u traku, odnosno voziti slalom. Prometnu traku smije napustiti radi skretanja ulijevo ili udesno, zaustavljanja ili parkiranja.

Za nedopuštenu slalom vožnju u kolonama predviđena je kazna od 130 eura.

A što ako automobili potpuno stoje?

Upravo je to pitanje koje najviše zanima motocikliste.

Ako dvije kolone potpuno stoje na crvenom svjetlu, motociklistu prolazak između njih može djelovati bitno drukčije od pretjecanja automobila koji se kreću. Rizik se čini manjim, brzina je mala, a motocikl vrlo lako može proći kroz slobodan prostor.

Međutim hrvatski zakon ni za tu situaciju ne uvodi posebno pravo motociklista na prolazak između kolona.

To je važna razlika u odnosu na neke države koje su takozvani lane filtering izrijekom uredile svojim propisima i pod određenim uvjetima ga dopuštaju.

U Hrvatskoj ne postoji opća odredba prema kojoj motociklist smije koristiti prostor između dviju kolona kao dodatnu prometnu traku.

Zato nije dobro oslanjati se na logiku: 'Automobili stoje pa ih ne pretječem.'

Čak i kada je promet zaustavljen, i dalje vrijede pravila o položaju vozila na kolniku i kretanju obilježenom prometnom trakom. Ako motociklist pritom prelazi iz jedne trake u drugu, dolaze u obzir i pravila koja zabranjuju slalom između kolona.

Brža traka je nešto sasvim drugo

Postoji, međutim, situacija koju ne treba miješati s provlačenjem.

Zamislimo gradsku aveniju s dvije prometne trake u istom smjeru. Desna kolona kreće se pet kilometara na sat, a lijeva 20. Motociklist je u lijevoj traci i uredno ostaje u njoj.

Može se dogoditi da prođe pokraj desetaka automobila u desnoj koloni.

Sama činjenica da se njegova prometna traka kreće brže ne znači da motociklist nezakonito pretječe cijelu kolonu.

Zakon izričito propisuje da se na cesti s najmanje dvije prometne trake namijenjene prometu u istom smjeru, kada se na njima nalaze kolone vozila, brže kretanje vozila u jednoj traci od vozila u drugoj ne smatra pretjecanjem.

Ključna je razlika u tome što motociklist u tom slučaju koristi normalnu prometnu traku.

Ne vozi po prostoru između dvije trake.

Posebno oprezno pred semaforom

U praksi upravo je prolazak prema početku kolone pred semaforom jedan od najčešćih oblika provlačenja.

Motociklist vidi prostor između automobila, prolazi pokraj njih i zaustavlja se ispred prvog vozila kako bi prvi krenuo kada se upali zeleno.

Hrvatski propisi motociklistu ne daju posebno pravo da zbog toga napravi vlastiti prostor ispred zaustavne crte ili pješačkog prijelaza. Prometne oznake i signalizacija vrijede jednako kao i za druge vozače.

Posebno je opasna situacija kada se kolona iznenada pokrene. Vozač automobila može promijeniti traku, skrenuti, otvoriti vrata ili se pomaknuti prema rubu svoje trake bez očekivanja da se uz njega nalazi motocikl.

Upravo zato MUP i HAK među svojim savjetima motociklistima posebno navode predviđanje poteza drugih vozača i izbjegavanje slaloma između vozila.

Nije dovoljno reći: 'Svi to rade'

Provlačenje motocikala kroz gradske kolone toliko je uobičajeno da se lako može steći dojam da je riječ o posebno dopuštenoj pogodnosti za vozila na dva kotača.

Hrvatski zakon to, međutim, ne propisuje na taj način.

Motociklist se mora kretati prometnom trakom kao i drugi vozači. Ako se njegova traka u koloni kreće brže od susjedne, smije nastaviti voziti njome i takvo kretanje samo po sebi ne smatra se pretjecanjem.

Ali prostor između dvije kolone nije dodatna prometna traka samo zato što je dovoljno širok za motocikl.

Zato je najjednostavnije pravilo za svakodnevnu gradsku vožnju ovo - želite li napredovati kroz gužvu, koristite prometnu traku koja se kreće. Nemojte pretpostaviti da vam motocikl zbog svojih dimenzija daje posebno pravo prolaska prostorom između dviju kolona.

Jer u hrvatskim propisima takvo posebno pravo - ne postoji.