Automobilskoj industriji nedostaje ljudi koji znaju popravljati sve složenije automobile. U SAD-u godišnje treba oko 76.000 novih servisnih tehničara, a Ford i General Motors pokrenuli su programe kojima pokušavaju privući novu generaciju u radionice.
Godinama se govorilo da će elektrifikacija i sve naprednija tehnologija promijeniti automobilsku industriju. Jedna od posljedica sada postaje vrlo konkretna: nedostaje ljudi koji te automobile znaju popravljati.
vezane vijesti
Problem je posebno izražen u SAD-u. Prema procjeni američkog udruženja automobilskih trgovaca NADA, toj zemlji potrebno je oko 76.000 novih servisnih tehničara svake godine kako bi se nadoknadili odlasci u mirovinu, promjene zanimanja i rastuće potrebe servisa. Ford procjenjuje da će američkoj automobilskoj industriji do 2029. trebati više od 350.000 novih tehničara.
I nije riječ samo o nedostatku klasičnih automehaničara. Automobili su se toliko promijenili da se s njima promijenio i čovjek koji ih popravlja.
Više nije dovoljno poznavati motor i mjenjač
Moderni serviser i dalje mora razumjeti mehaniku, ali danas radi i s računalnom dijagnostikom, elektronikom i softverom. Električni automobili dodali su još jedan sloj - visokonaponske sustave s kojima se ne može raditi bez odgovarajućeg znanja i obuke.
Ford slikovito opisuje posao tehničara za električne automobile kao kombinaciju triju zanimanja: mehaničara, električara za visoki napon i IT stručnjaka za otkrivanje problema.
General Motors također upozorava da automobili postaju sve složeniji te da su dobro obučeni tehničari zbog toga sve važniji. Kompanija je ovog tjedna pokrenula svoj prvi program 'Automotive Service Technicians 30 Under 30', kojim želi istaknuti najbolje mlade servisne tehničare i zainteresirati novu generaciju za to zanimanje.
Zanimljiv detalj dovoljno govori o tome koliko se posao promijenio. Među nagradama odabranim mladim GM-ovim tehničarima bit će i naočale s umjetnom inteligencijom namijenjene pomoći pri dijagnostici vozila.
Ford ih školuje dvije godine
Ford je krenuo drugim putem. Među prvim je proizvođačima koji sudjeluju u NADA-inu američkom programu registriranog naukovanja, a obuka traje između 18 i 24 mjeseca.
Polaznici tijekom programa prolaze više od 2000 sati plaćenog praktičnog rada i najmanje 400 sati nastave. Program uključuje i rad na električnim vozilima, visokonaponskim sustavima te digitalnoj dijagnostici.
To nije jedini Fordov pokušaj rješavanja problema. Kompanija surađuje s više od 1100 obrazovnih ustanova, kroz TechForce Foundation osigurala je više od sedam milijuna dolara za obrazovanje više od 1400 učenika i studenata, a u SAD-u ima 33 vlastita centra za obuku tehničara.
General Motors ima sličan sustav. Njegov ASEP program traje dvije godine i kombinira nastavu s plaćenim praktičnim radom u servisima. Prema GM-ovim podacima iz ožujka, u programu je u svakom trenutku oko 1500 polaznika raspoređenih u 53 obrazovne ustanove.
Automobil se promijenio, a s njim i radionica
Sve to pokazuje koliko je zastarjela slika automehaničara čiji se posao uglavnom svodi na motor, kočnice i ovjes. U današnjoj radionici jednako su važni laptop, dijagnostički uređaj i poznavanje elektronike.
A razvoj neće stati. Električni automobili, sve složeniji sustavi pomoći vozaču i sve veća količina softvera znače da će servisi trebati ljude s drukčijim i širim znanjima nego prije samo desetak godina.
Upravo zato proizvođači pokušavaju riješiti problem prije nego što postane još veći. Ford je u kolovozu zajedno s Bloomberg Philanthropies najavio ulaganje od pet milijuna dolara u obrazovanje budućih automobilskih tehničara u Detroitu, dok GM ove godine navodi 15 milijuna dolara za programe razvoja radne snage.
Za vlasnike automobila cijela priča ima vrlo praktičnu posljedicu. Što su vozila tehnološki složenija, to je važnije imati dovoljno kvalificiranih ljudi koji ih mogu dijagnosticirati i popraviti. Problem budućnosti automobilskih servisa zato možda neće biti samo cijena dijelova ili popravka - nego pronalazak stručnjaka koji taj popravak zna napraviti.
