Prema Guinnessu, podvig Šimuna Stilita Mlađeg (oko 521. – 597.) najstariji je pojedinačni rekord ikad zabilježen u njihovoj knjizi. Većina rekorda padne za nekoliko godina, a ovaj stoji gotovo 1500 godina. Teško je zamisliti da će ga itko ikad pokušati srušiti.

Prvi zubi ispali su mu na stupu

Šimun je rođen 521. godine u Antiohiji, drevnom gradu na mjestu današnje Antakye na jugu Turske. Otac mu je bio podrijetlom iz Edese, a majka Marta poslije je i sama štovana kao svetica.

Još kao dječak pridružio se zajednici asketa oko pustinjaka Ivana, koji je i sam živio na stupu. Mladi Šimun ubrzo je dobio vlastiti stup, podignut tik uz Ivanov, toliko blizu da su njih dvojica mogla razgovarati. Ondje je ostao osam godina, sve do Ivanove smrti.

Koliko je rano počeo, posvjedočio je i sam. U pismu koje je napisao sa stupa naveo je da je ondje živio već kad su mu ispali prvi zubi. Prema pravoslavnoj predaji, s jedanaest godina preselio se na viši stup, čiji je vrh bio dvanaestak metara iznad tla.

Pričest preko ljestava

Stup nije napuštao ni kad je napredovao u crkvenoj hijerarhiji. Dok se jednom selio na novi stup, antiohijski patrijarh i biskup Seleukije zaredili su ga za đakona, a poslije je postao i svećenik. Kad je služio misu, učenici su se jedan po jedan penjali ljestvama da bi iz njegovih ruku primili pričest. Crkveni povjesničar Evagrije zapisao je čak da je neko vrijeme živio na granama grma.

Pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja, a vjerovalo se da bolesne liječe čak i njegove slike. Pred kraj života nastanio se na stupu na planini kraj Antiohije, koja je zbog tih čuda prozvana Čudesnom gorom. Ondje je i umro, 24. svibnja 597. Ruševine samostana koji je ondje nastao i danas se mogu vidjeti dvadesetak kilometara od Antakye.

Slijedio je slavnijeg imenjaka

Šimun Mlađi nije izmislio ovaj neobičan oblik askeze. Prvi stilit (od grčke riječi stylos, stup) bio je njegov imenjak Šimun Stilit Stariji, sirijski asket koji je živio otprilike od 390. do 459. godine. Na maloj platformi na vrhu stupa kraj Alepa, procjenjuje se oko kvadratnog metra, proveo je prema većini izvora 37 godina, iako se procjene kreću od 35 do 42.

Hodočasnici su mu dolazili čak iz zapadne Europe, a oko njegova stupa poslije je nastao golem kompleks s četiri bazilike, poznat kao Qal’at Sim’an. Od samog stupa danas je ostao tek kameni ostatak. Njegov život nadahnuo je pjesmu Alfreda Tennysona iz 1842. i film Luisa Buñuela ‘Simón del desierto’ iz 1965.

U stoljećima koja su slijedila stilita je bilo još mnogo. Guinnessov rekord ipak i dalje pripada Šimunu Mlađem.