Zagrebačka Gradska skupština u četvrtak je usvojila Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2029. u kojem je jedan od središnjih projekata Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, uz oštro protivljenje oporbe koja ga je nazvala 'planom iluzija i lijepih želja'
Za Plan su glasovala 23 zastupnika, a 13 protiv.
Na dnevni red uputio ga je gradonačelnik Tomislav Tomašević, a klubovi gradskih zastupnika HDZ-DP-HSU te Drito htjeli su ga odmah, kod usvajanja dnevnog reda, maknuti sa sjednice, ali kod izglasavanja u tome nisu uspjeli.
Potpredsjednik Gradske skupštine HDZ-ov Mislav Herman je u ime Kluba HDZ-DP-HSU rekao da to nije pravi Plan gospodarenja otpadom kakav Zagreb zaslužuje, nazvavši ga 'planom iluzija, nestručnosti, nedovršenosti i potpunog neznanja'.
Istaknuo je da Plan ne predviđa plohu na kojoj će se odlagati ostatni otpad. 'Mi dan-danas ne znamo nakon što se sve to lijepo izreciklira, prođe kroz sortirnicu, odvoji se biootpad - što s onim što ostaje, a to što ostaje to nije mala količina, to je 30 do 40 posto nečega što ne znamo kamo će ići, tko će to preuzeti i ono što je najbitnije, koliko će to koštati', kazao je.
Herman: Spalionica će se ipak izgraditi
Herman je rekao i da dio tog odgovora svi znaju - a to je nešto što Tomašević ne smije spomenuti zato što je prosvjedovao protiv toga, a to je spalionica. 'I zbog toga sada kao Joker zovi, kao smokvin list - ima svog junior koalicijskog partnera u Gradu Zagrebu - SDP koji odrađuje situaciju na terenu i kroz medije', istaknuo je.
Herman smatra kako će ipak prevladati da će se spalionica izgraditi, 'samo treba oprati' ono što se nekada prosvjedovalo, međutim dok se ne izgradi, morat će se izvesti tih 30 do 40 posto tog ostatnog otpada, a to će morati platiti Zagrepčani kroz povećanu cijenu usluge.
U ime Kluba gradskih zastupnika Drito Mislav Krasić ocijenio je da je Plan nedovršen, nerealno postavljen i bez operativnog uporišta. 'Ključni nedostaci su kašnjenje i propušteni rokovi. U ove dvije godine se moglo izgraditi ili barem pripremiti projektna dokumentacija za nešto - je li to spalionica, neko novo odlagalište koje je nakon zatvaranja Jakuševca ili projektna dokumentacija za centar za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku', kaže Krasić.
Nedostaci su, dodaje, i nerealni rokovi i preambiciozni ciljevi bez čvrstog uporišta jer CGO u Resniku mora krenuti u probni rad krajem 2028., a odlagalište Jakuševec se zatvara 2029.. 'Ti rokovi su praktički neizvedivi jer nisu ishođene ključne dozvole - to su lokacijska i građevinska', rekao je. Nedostaje kaže i rješenje za ostatak otpada, dakle nema energane.
'To je plan samo lijepih želja', poručio je gradski zastupnik Tomislav Jelić iz Kluba Jedino Hrvatska!, koji smatra da se za izradu Plana trebala angažirati struka s fakulteta a kako se nije angažirala, sumnja da u Planu stoji nešto ozbiljno za što se mogu uhvatiti.
U ime Kluba SDP-a Joško Klisović poručio je da je Plan racionalan i ostvariv, glavni objekt je Centar za gospodarenje otpadom sa sortirnicom i kompostanom, a gradonačelnik je, uvažavajući zaključak SDP-a da napravi prve korake u izgradnji energane, to i napravio, naručio je studiju čiji preliminarni rezultati pokazuju da je energana ne samo potrebna, nego i nužna Zagrebu.
Gradonačelnik Tomašević poručio je da se u Planu definiraju ključni objekti, a najbitniji je Centar za gospodarenje otpadom u Resniku koji je već u proceduri pripreme projektne dokumentacije i dobio je 'zeleno svjetlo' od Ministarstva zaštite okoliša. Naglasio je da taj Centar ima tri postrojenja te da nema energane. Što se tiče energane, rekao je da su pokrenuli studiju koja je pred završetkom i već sada pokazuje da će vjerojatno Grad 'morati ići u vlastitu investiciju'. Još uvijek se razmatraju lokacije energane i različite vrste tehnologija, te da će još neko vrijeme gorivo iz otpada trebati ići na energetsku oporabu negdje drugdje.
'Što se tiče spalionice - ja sam bio protiv spalionice otpada bez odvajanja otpada. Ono što je Bandić htio je da nema odvajanja otpada, nema posebnih kontejnera, nego da cijeli mješoviti otpad ide u spaljivanje i to kapacitet 400.000 tona godišnje', naglasio je Tomašević.