Klemma i Glogoškog policija tereti za kršenje Zakona o javnom okupljanju, odnosno za organiziranje neprijavljenog prosvjeda zbog čega im prijeti kazna od pet do 20 tisuća kuna.

Spomenuti dvojac promptno se pohvalio zaslugama za subotnje prosvjede, dok su za ovaj višemjesečni pod šatorom odbili preuzeti odgovornost kazavši kako bi to bilo sebično od njih. Klemm je čak otkrio da je nekoliko puta pitao u MUP-u treba li prijaviti prosvjed, ali su mu rekli da ne treba.

Nazvavši Matića bivšim ministrom, Klemm je poručio da bi on priznao da je organizator prosvjeda pred Ministarstvom 'ako bi Milanović i Matić mirno spavali', ali da to ne može napraviti jer je organizatora 100.000 te da bi se zbog takvog priznanja naljutili na njega. No u razgovoru za Nacional indirektno je priznao da su za događanje šatora zaslužni upravo on i Glogoški. 'Đuro je spontano zvao ostale invalide da dođu. Prije nego što sam stigao tamo se okupilo 30-ak stopostotnih invalida. I tako je sve krenulo', ispričao je Nacionalu priznavši da na početku doista nisu znali što traže. 'I kad kažu da ispočetka nismo znali što tražimo, u pravu su. Nismo znali. Došli smo jedni drugima dati potporu, a onda smo naišli na milijun drugih problema', rekao je.

Iako se ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić čudi Klemmu i Glogoškom što nemaju hrabrosti preuzeti odgovornost za prosvjedni šator, njihov potez mnogi tumače kao nastavak višemjesečnog izrugivanja s policijom. Činjenicu da su Glogoški i Klemm odbili preuzeti odgovornost za prosvjed pred Ministarstvom valja promatrati i kao izbjegavanje situacije u kojoj bi organizatori morali odgovoriti na škakljiva pitanja od kojih je najzanimljivije ono financijsko: tko plaća taj maratonski prosvjed? Isto kao što je teško povjerovati u njihove tvrdnje da su se samoorganizirali, još je teže povjerovati da prosvjed financiraju samodoprinosom budući da su materijalna prava jedan od razloga njihova prosvjeda. Žale se da nemaju novca, odnosno da država prema njima nije dovoljno izdašna, iako se godišnje za branitelje iz proračuna izdvaja oko šest milijardi kuna.

Vidjevši u subotu usred hrvatske metropole kako Klemm spretno koordinira branitelje-prosvjednike i policijske snage na terenu, mnogi su se zapitali: tko je zapravo ministar policije, Klemm ili Ostojić?
Prozvani ministar u ponedjeljak je poručio da on nije ministar policije, već unutarnjih poslova te da policijom upravlja ravnatelj Vlado Dominić. I da je zadovoljan policijom jer je ispunila svoj cilj: spriječila je, naime, susret i eventualni sukob dviju skupina prosvjednika.

Da Klemm zna kako s policijom i općenito ljudima s oružjem, notorna je činjenica budući da se radi o bivšem specijalnom policajcu iz ATJ-a Lučko, a s druge strane riječ je o prvom čovjeku uspješne tvrtke Klemm Security koji upravlja s preko 900 zaštitara.

Uostalom, Klemm je svoje snalaženje u organizaciji veteranskih skupova u više navrata demonstrirao. Upečatljivu je ulogu odigrao, recimo, 2012. kao organizator dočeka Ante Gotovine i Mladena Markača iz Haaga, a pružao je i ključnu operativnu i logističku potporu Stožeru Tomislava Josića prilikom aktivnosti protiv ćirilice te na vukovarskim komemoracijama kada su državnom vrhu na čelu s Milanovićem i Josipovićem jasno davali do znanja da nisu dobrodošli… Zanimljivo je da je stao uz HDZ-ovu vladu kada je njegov kolega specijalac Željko Sačić uz pomoć dijela braniteljskih organizacija prosvjedovao na Trgu bana Jelačića zbog uhićenja vukovarskog branitelja Tihomira Purde temeljem srpske tjeralice.

Klemm je, međutim, status velike medijske zvijezde stekao tek zahvaljujući braniteljskom šatoru u Savskoj 66. Očito je shvatio da će se lakše i brže politički profilirati ondje nego na braniteljskoj televiziji, čije je pokretanje svojevremeno najavljivao. Osokoljen svojim uspjesima - zbog kojih je zaradio epitet nedodirljivog specijalca od kojeg strepi aktualna vlast - u travnju planira masovni prosvjed - svehrvatski braniteljski skup zajedništva.

Njegov veliki javni angažman mnogi su opisali kao sakupljanje političkih bodova za ministarsku poziciju u budućoj HDZ-ovoj vladi, no Klemm to demantira. 'Nemam političkih ambicija, a što će biti sutra, nitko od nas ne zna. Osim toga, nisam član HDZ-a… Ako bih na neki način mogao pridonijeti, bila bi mi čast, ali zbog nekih svojih obaveza to ne bih ni mogao. Znači, to me ne zanima', kazao je u razgovoru za Nacional. Tvrdi da je jedini motiv njegova angažmana želja da institucije počnu rješavati braniteljske probleme.

Također demantira tvrdnje da zagovara HDZ, iako je donirao 10.000 kuna predsjedničkoj kampanji Kolinde Grabar Kitarović, a njegova tvrtka pružala je usluge zaštite HDZ-ovoj kandidatkinji, a osiguravala je i veliki skup koji je povodom 25. Obljetnice općeg stranačkog sabora nedavno održan u Lisinskom.

O njegovoj upornosti i ambicioznosti govori i podatak da je usprkos 20-postotnom invaliditetu i dalje bio aktivan u specijalcima ATJ Lučko, i to kao instruktor padobranstva. Zbog ozljede lijevog koljena koju je zadobio u oslobodilačkim operacijama Maslenica i Bljesak, od 1. siječnja 1998. ima status ratnog vojnog invalida. U mirovinu je ušao 2002. nakon što je 2001. u zadarskoj vojarni Šepurine teško stradao u padobranskoj vježbi. Klemm je tada stradao zbog međusobnog sudara i zapetljavanja padobrana s kolegom specijalcem Stipom Pavićem. Klemm je zadobio teške, a Pavić lakše tjelesne ozljede. Tadašnji instruktor iz Zapovjedništva Specijalne policije MUP-a Klemm prilikom pada zadobio je prijelom rebara s lijeve strane te krvarenje u prsnoj šupljini, prijelome na području slabinskog dijela kralježnice i prijelom u području zdjeličnih kostiju zbog čega je gotovo šest mjeseci bio paraliziran.

Nakon padobranske nesreće Klemm se umirovio, a od 13. studenog 2002. prima mirovinu u iznosu od 7.887,92 kuna, doznali smo u Ministarstvu branitelja. Nedugo zatim, sljedeće 2003. Klemm se baca u poduzetničke vode pokrenuvši Klemm Security, a uz zaštitarstvo ima registrirane tvrtke i za ugostiteljstvo te graditeljstvo. Mediji su 2012. zabilježili i njegov izlet u sportsko-menadžerske vode kada je posudio 550.000 eura Ciboni kako bi si pojačala redove nadarenim košarkašem Dariom Šarićem.

Za taj se financijski transfer zainteresirao i Uskok, a u travnju prošle godine Klemm je uhićen zbog sumnje da je odgovoran za financijske malverzacije na štetu vlastite zaštitarske tvrtke. Nakon noći u pritvoru Klemm je pušten na slobodu jer je sve priznao. Teretili su ga da je iz vlastite tvrtke u dvije godine (od 2005. do 2007.) preko fiktivnih ugovora drugih tvrtki izvukao tri milijuna i 200 tisuća kuna. Od toga je dva milijuna i 700 tisuća, tvrde tužitelji, zadržao za sebe.

'Bitno je da tvrtka Klemm Security nikad nije oštetila državni proračun. Ako sam iz svog neznanja učinio nešto i naštetio vlastitoj tvrtci, ja se osjećam krvim. Ali s druge strane, da nisam tako vodio firmu, gospodo, vi znate da ja imam 900 djelatnika i da sam u posljednje četiri godine državi platio u proračun 115 milijuna kuna', rekao je Klemm u svoju obranu. Poručio je da se osjeća dobro jer u svom srcu zna da nije kriv i da nije uzeo kune od hrvatske države. Svoje je privođenje doveo u vezu s političkim obračunom. No javnosti nije otkrio za što je korišten izvučeni novac.

Koji je epilog ovog policijsko-pravosudnog slučaja te tko financira braniteljske prosvjedne aktivnosti, samo su neka od pitanja koje smo htjeli postaviti gospodinu Klemmu budući da se njegovim likom i djelom bavimo u ovom tekstu, no, nažalost, nije odgovarao na telefonske pozive niti SMS poruku.