U Dalianu se grade razna plovila, pa i ona ratna, a vidno zaneseni djelatnik izlanuo je kako su svi u brodogradilištu uzbuđeni jer su dobili posao izgradnje drugog kineskog nosača zrakoplova.

Pitanje je je li to rekao planski ili slučajno, ali može biti da je zaista nehotice odao državnu tajnu jer su se tamošnji cenzori potrudili da vijest što prije nestane iz lokalnih novina Changzhou.

Kina sada posjeduje jedan nosač zrakoplova, Liaoning koji je kupila od Ukrajine 1998. i preradila ga za trenažne i eksperimentalne svrhe. Više je puta najavljeno kako će Kina krenuti u gradnju drugog nosača, a prema neki izvorima i trećeg i četvrtog. Ti bi nosači zrakoplova dizajnom i funkcionalnošću više podsjećali na američke nosače koji su znatno veći od onih koji su proizvedeni za vrijeme Sovjetskog Saveza, kakav sada Kina posjeduje.

Već dvadeset godina Kina značajno povećava vojni proračun, a dobar dio novca odlazi kineska mornarici koja je tradicionalno bila najzapostavljeniji dio kineske vojske.

Zaokret u vanjskoj politici te zemlje učinio je mornaricu jednim od prioriteta pa sada Kinezi planiraju razviti pune sposobnosti obrane rastućih ekonomskih interesa. Prevedeno, to znači potpun vojni nadzor mora i kopna u Južnom i Istočnom kineskom moru, oko kojih rastu napetosti sa susjednim državama.

Kineska ulaganja u nosače zrakoplova kojima bi projicirali silu diljem svijeta dugoročna su. Sovjetski Savez godinama nije uspio napraviti nosač zrakoplova usporediv s američkim, ali Kina se uzda u svoju gospodarsku moć, a čini se i u špijunažu.

Ključni dio koji Sovjeti/Rusi nisu savladali parni je katapult koji kao iz praćke izbacuje zrakoplove s palube kako bi lakše poletjeli. Ruski su za to koristili zakošenu palubu koja se može koristiti samo s lakšim zrakoplovima, manje opterećenima gorivom i oružjem, što im smanjuje učinkovitost.

Jedine su zemlje osim SAD-a koje su razvile parne katapulte Brazil i Francuska. Usporedbe radi, više zemalja razvilo je nuklearne podmornice koje mogu lansirati projektile dok su zaronjene nego što ih je razvilo parne katapulte za nosače zrakoplova.

Upravljanje flotom okupljenom oko nosača zrakoplova složen je proces pa su Kinezi učenje odradili na Liaoningu.

No kada je u pitanju novi nosač zrakoplova, mnogo je toga misterij, osim da će imati parni katapult. Nije poznato zbog kojih se strateških ciljeva Kina odlučila na izgradnju novog nosača zrakoplova. Isto tako, ne zna se hoće li pogon biti nuklearni ili na gorivo, pa stručnjaci procjenjuju da prave, funkcionalne nosače zrakoplova s parnim katapultima Kinezi neće imati još dvadesetak godina, dok se proces učenja ne završi.

Naravno, osim ako Peking ne zaključi da se isplati uložiti ogroman novac zbog prestiža koji flota s nosačem zrakoplova nosi zemlji, što također nije nemoguće.