Dok Plenković po crvenom tepihu provodi europske čelnike nakon što je Hrvatska preuzela predsjedanje vijećem EU, u njegovoj stranci nakon gubitka predsjedničkih izbora vrije.

Sat glasno otkucava.

Statut stranke nalaže sljedeće: 'Članovi tijela i dužnosnici HDZ-a biraju se na vrijeme (mandat) od četiri godine, ako Statutom nije drugačije određeno…U vrijeme trajanja mandata naknadno izabranog čelnika ili člana tijela ubraja se i vrijeme mandata člana umjesto kojeg je izabran'.

Upravo potonji dio je najbitniji jer je Plenković zapravo naslijedio mandat Tomislava Karamarka, dakle Plenkovićev mandat ne ističe 17. srpnja, na datum kada je prije četiri godine postao predsjednikom HDZ-a, već 17. travnja, kad je Karamarko osvojio drugi stranački mandat, a prema statutu izbori se moraju održati najkasnije mjesec dana prije isteka mandata.

To bi značilo da oni koji pretendiraju na Plenkovićevu fotelju imaju oko dva mjeseca za kampanju ako Plenković raspiše izbore u roku od tjedan dana. Ako želi prolongirati unutarstranačke izbore, mora sazvati Sabor stranke i krenuti u izmjenu statuta.

'Glupo je mijenjati statut jer bi to označilo slabost onog koji to čini'

'Čini mi se da mu više energije treba za izmjenu statuta nego da si osigura prolaz na unutarstranačkim izborima. To je racionalno, no pitanje je hoće li on biti racionalan', analizira za tportal politički analitičar Žarko Puhovski. Smatra da je Plenković donekle racionalan, no kako smo svjedočili - doista teško donosi odluke.

'Mislim da bi bilo glupo mijenjati statut jer bi to označilo slabost onog koji to čini. Njegovi kandidati su međusobno toliko suprotstavljeni da on i dalje ima dobre šanse', dodaje Puhovski.

Najizgledniji Plenkovićevi izazivači su Davor Ivo Stier i Miro Kovač, no oni imaju isti problem kao i Plenković, dolaze iz Ministarstva vanjskih poslova i nemaju stranačku bazu.

'Tu bazu nije imao ni Plenković kada je došao, njega je Predsjedništvo instaliralo. Novog koji dolazi sigurno Predsjedništvo neće instalirati, nego će podržati Plenkovića. Šanse Stiera i Kovača su dosta loše. HDZ katkad funkcionira po rođačkim i lokalnim vezama ljudi s terena', smatra Puhovski.

'Čitava ta ekipa koja je došla iz Ministarstva vanjskih poslova sve što se događa u Ivanić-Gradu ili Drnišu smatra provincijalnim traćenjem vremena. To zna Milijan Brkić', napominje.

Vjeruje da bi Plenkoviću odgovaralo da se izbori održe u ožujku jer to smanjuje vrijeme protukandidata za kampanju i konsolidaciju na terenu.

'Ako bude odužio s unutarstranačkima, mora ubrzati parlamentarne izbore, koji bi onda bili na ljeto, a ne u listopadu ili studenome. To požurivanje bi bila neka vrsta izvanrednoga stanja, a njegova je egida stabilnost', podsjeća. Puhovski podsjeća i na to da je Plenković imao barem tri idealne situacije za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, kad ih je mogao dobiti sigurnom većinom, kada SDP-praktički nije postojao.

Vjeruje i kako SDP trenutno živi od Milanovićeva uspjeha te da bi održavanje parlamentarnih izbora na jesen odgovaralo HDZ-u jer bi se priča oko predsjedničkih izbora već ispuhala. Postoji još jedan problem, ako ide na parlamentarne prije unutarstranačkih, morat će paziti kad slaže liste da ne ojača nekoga tko bi mu mogao biti rival na unutarstranačkim izborima.

'Oni svi čekaju startni znak i da kaže tada i tad su izbori. To je inteligentno s Plenkovićeve strane do neke točke. Ta točka završava za desetak dana do dva tjedna. Tad će morati odlučiti. Ako ništa ne kaže, to znači odgađanje izbora', zaključuje Puhovski.

Tko su izazivači?

Iako zasad nitko nije potvrdio da ide u kandidaturu za predsjednika HDZ-a, najizgledniji Plenkovićevi izazivači su, sudeći prema njihovim dosadašnjim istupima, Davor Ivo Stier i Miro Kovač.

S obzirom na to da ovaj dvojac puca na članove HDZ-a sličnog političkog habitusa, pitanje je hoće li jedan drugom izbiti glasove, ili suzbiti taštinu i nastupiti zajedno, jedan kao kandidat za predsjednika, drugi za potpredsjednika.

Pritom se Kovač isticao u izjavama oko fotelje šefa HDZ-a. 'Gospodin Plenković neki je dan govorio da će biti kandidat i da će pobijediti. Ja sad kažem da ću ja biti kandidat i ja ću pobijediti', kazao je Kovač još u rujnu prošle godine. Plenković je bez rukavica odgovorio kako je 'Kovač irelevantan za politiku HDZ-a' i da 'na politiku stranke ima utjecaja kao jedan građanin Finske na politiku Finske'.

Tu se uključio Davor Ivo Stier, koji je stao u Kovačevu obranu. 'Svaki član HDZ-a je važan. Nema tog člana koji je irelevantan, a još manje saborski zastupnik i predsjednik Vanjskopolitičkog odbora. HDZ nije vlasništvo jedne osobe. Sve članice i članovi imaju pravo odlučiti o budućnosti HDZ-a', napisao je na Facebooku.

Svojedobno je svoj povratak u HDZ najavio i Tomislav Karamarko. U igri se spominjao i Ivan Penava, a Puhovski smatra da si HDZ-ovci ne bi dopustili da im Penava figurira kao budući premijer. U tom su kontekstu mediji spominjali mogućnost da Stier Penavi ponudi mjesto kandidata za potpredsjednika stranke.

'Svatko tko se hoće kandidirati kod Brkića bi se trebao raspitati'

Pritom je najveće pitanje što s Milijanom Brkićem. On nema ambicije biti predsjednik HDZ-a, što je potvrdio u izbornoj noći: 'Nisam ja rođen da budem zamjenik predsjednika HDZ-a ni predsjednik HDZ-a. Ja sam rođen da služim svom narodu', kazao je.

Čovjek iz sjene očito još važe. 'On se sigurno neće kandidirati za predsjednika. Njega zanima jedna stvar, da nitko ne bude predsjednik mimo njega, da on bude tzv. king maker. On još svoj proces unutrašnje oklade nije završio. Svatko tko se hoće kandidirati kod njega bi se trebao raspitati kako stvari stoje', zaključuje Puhovski.