Naime, aktualni događaji, pogotovo oni u Ukrajini pokazuju da itekako ima razloga za postojanje NATO-a, kazao je na početku skupa premijer Zoran Milanović.

'Danas je NATO organizacija za koju se još jučer postavljalo pitanje je li još potrebna. Ali danas se vidi da postoji njezin raison d'etre, kazao je Milanović.

Što se tiče Rusije i Ukrajine, Ruse ne smijemo gledati kao neprijatelje, kazao je Milanović, no napomenuo: 'Postoje određena pravila ponašanja kojih se držimo i kada ih netko prekrši, a Rusija ih je prekršila u ovom slučaju, smatramo ih neprihvatljivima i to moramo reći i to ćemo reći. Ali to ne zatvara prostor suradnji, dijalogu, na dobrobit obiju država.'

Na stanje u Ukrajini u svom govoru osvrnuo se i predsjednik Ivo Josipović: 'Članstvo u NATO-u nudi nadu slobode i demokracije, odnosno da te vrijednosti nikad ne budu ugrožene. Ali realitet je nešto drugo. Recentni primjer koji se dogodio u Ukrajini pokazuje koliko je bolje biti u NATO-u nego izvan njega.'

Članice NATO-a, uvjerava pak premijer Milanović, danas su mahom uzorne demokracije koje surađuju i ne ratuju među sobom. Stoga je Milanović mišljenja da se države članice NATO-a ne okupljaju samo kroz vojne, nego i kroz političke kriterije, poput poštovanja ljudskih prava, vladavine prava i pravne države.

U tom kontekstu Milanović je spomenuo i prava manjina. 'I kada počnete ta pravila mijenjati, ukidati prava, izmišljati nove stvari, radite nered i nepravdu. Manje je zlo mijenjati porezne stope svake godine, koliko god bilo zlo, nego mijenjati temeljna ljudska prava i poredak koji ste postavili jednom. Da smo se ponašali ili barem neki od nas, na način na koji se ponašamo danas kada su u pitanju prava manjina, ne bi nas primili u NATO', rekao je Milanović.

Da je NATO više od samog pukog vojnog saveza, smatra i predsjednik Sabora Josip Leko. 'Hrvatska je u zadnjih pet godina dobila od NATO-a dobila više nego što se nadala. Mi smo postali članica jedne takve organizacije koja nudi i osigurava mir, granice i perspektivu. Dobili smo u materijalnom i političkom smislu, a najviše smo dobili na perspektivi', rekao je Leko.

Iako je NATO važan politički i vojni čimbenik u svijetu, i kao članice ima velike svjetske sile, Josipović smatra da se ne smije podcijeniti uloga malih članica saveza.

'Hrvatska po svojim tehničkim, brojčanim kapacitetima zasigurno ne spada u velike zemlje koje svojim doprinosom nose temelje NATO saveza, ali doprinos malih i srednjih zemalja nitko i nikada ne smije podcijeniti. Vojnici i vojnikinje koje danas u NATO savezu i ne samo u NATO savezu, stoje na braniku onih temeljnih vrijednosti o kojima sam govorio i zaista su naš ponos i dika. Gospodine generale, molim Vas da im prenesete moje poštovanje i zahvalnost za sve ono što čine', poslao je Josipović poruku vojnicima.

Na tom tragu bila je i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović, koja je zadovoljna onime što je Hrvatska postigla u pet godina članstva. 'Ono što je dobro u NATO-u je to da naš glas vrijedi koliko i glas bilo koje druge države i smeta me kada ljudi govore da je Hrvatska mala zemlja; nije, svaka zemlja je onoliko velika koliko si sama da na važnosti. Ona ne mora biti ni gospodarski jaka, ne mora biti ni vojno jaka, ali ima puno drugog prostora gdje možemo pridonijeti svim onim iskustvom koje smo stekli u Domovinskom ratu i moramo se danas prisjetiti svih onih koji su tome pridonijeli, a imamo i nekoliko niša u kojima znanjem, iskustvom, tehnologijom, hrvatskom pameću možemo puno pridonijeti razvoju NATO-a', rekla je Grabar Kitarović.

Pritom je pozvala i hrvatske gospodarstvenike da što više sudjeluju u NATO-ovim natječajima, na kojim mogu i zaraditi, ali i promovirati hrvatsko gospodarstvo.