Donald Trump poručuje Irancima da nastave prosvjedovati u masovnim demonstracijama diljem zemlje, najavljujući da ih je 'spreman spašavati' od teokratskog režima, a ovih dana poslao je još jednu poruku svijetu. Kazao je da će se svaka zemlja koja posluje s Iranom suočiti s carinskom stopom od 25 posto u trgovini sa Sjedinjenim Državama.

Na platformi Truth Social, na kojoj se često oglašava tijekom najvećih prosvjeda u Islamskoj Republici Iran u posljednjih nekoliko godina, napisao je da je odluka konačna i neopoziva, no nije iznio pojedinosti.

Ujedinjeni Arapski Emirati, Kina i Indija pripadaju glavnim odredištima iranskog izvoza, no kakvi su gospodarski odnosi Irana i Hrvatske? Kako u odgovoru za tportal ističe Ante Perica ispred Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK, suradnja s Iranom u posljednjih nekoliko godina bila je skromna.

'Robna razmjena Hrvatske s Iranom minimalna je u odnosu na druge zemlje EU-a. Za usporedbu, robna razmjena EU-a s Iranom u 2024. iznosila je 4,5 milijardi eura, a razmjena usluga dosegla je 1,7 milijardi eura. Udio hrvatske robne razmjene u razmjeni EU-a s Iranom u 2024. iznosio je tek 0,23 posto', odgovara Perica i nastavlja:

'U 2024. ukupna trgovina između Hrvatske i Irana iznosila je 16,1 milijun USD, što je iznosilo 0,02 posto od ukupne robne razmjene RH sa svijetom te je Iran bio 85. hrvatski trgovinski partner. Vrijednost izvoza u Iran iznosila je 7,57 milijuna USD, od čega je najviše izvezeno modificiranih imunoloških proizvoda i električnih aparata, a uvoz iz Irana iznosio je 8,55 milijuna USD, od čega je najviše uvezeno polimera stirena, proizvoda od željeza i konzervirane rajčice', tumači.

Perica naglašava da hrvatske tvrtke proteklih godina nisu pokazivale veći interes za suradnju s Iranom zbog otežane transakcije financijskih sredstava te sankcija uvedenih ovoj zemlji.

Poznato je, naime, da su između Irana i Sjedinjenih Država odnosi hladni i zaoštreni, posebice nakon izraelsko-američkih napada na iranske nuklearne lokacije prošlog ljeta, pri čemu Iran tvrdi da njegov nuklearni program nije usmjeren na proizvodnju oružja. Uz to, američke sankcije Iranu već su dugo na snazi, a SAD se povukao iz nuklearnog sporazuma.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK, za tportal je poručio da će Trumpov potez, kojim najavljuje uvođenje carina od 25 posto zemljama koje trguju s Iranom, povećati neizvjesnost u poslovanju poduzeća dok god se ne definira na što točno američka administracija misli kada govori o robnoj razmjeni s Iranom.

'Primjerice, s obzirom na to da američki carinski režim ne razlikuje pojedinačne države članice EU-a, već se primjenjuje na EU kao cjelinu, pitanje je hoće li SAD uopće gledati pojedinačne članice ili jednostavno ocariniti cijeli EU? Zatim, nije jasno kako će se tretirati situacije kada je pravna osoba iz Hrvatske, u stopostotnom ili djelomičnom vlasništvu inozemne tvrtke, uvozila iz Irana – hoće li Republici Hrvatskoj biti zaračunata carina od 25 posto ili će se ona zaračunati zemlji u kojoj je registrirana matična tvrtka?' ističe.

Šaravanja zaključuje da je puno otvorenih pitanja te da zasad najavu američkog predsjednika smatraju faktorom koji utječe na poslovnu nesigurnost, no da ćemo znati više kada se iskristaliziraju detalji.