Oko 2000 ljudi, uključujući sigurnosno osoblje, ubijeno je u prosvjedima u Iranu, rekao je u utorak iranski dužnosnik. Prvi je to put da su vlasti priznale da je ovako veliki broj ljudi poginuo u intenzivnom gušenju dvotjednih nemira diljem zemlje .
Iranski dužnosnik, u razgovoru za Reuters, rekao je da su za smrt prosvjednika i sigurnosnog osoblja odgovorni ljudi koje je nazvao teroristima. Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, nije dao detaljan opis tko je ubijen.
Nemiri, izazvani teškim ekonomskim uvjetima, predstavljaju najveći izazov iranskim klerikalnim vladarima u najmanje posljednje tri godine, a događaju se u vrijeme sve većeg međunarodnog pritiska nakon izraelskih i američkih napada prošle godine.
U ponedjeljak navečer američki predsjednik Donald Trump najavio je 25 postotne uvozne carine na proizvode iz bilo koje zemlje koja posluje s Iranom - glavnim izvoznikom nafte. Trump je također rekao da je među opcijama koje razmatra kako bi kaznio Iran dodatna vojna akcija , rekavši ranije ovog mjeseca 'da je SAD spreman'.
vezane vijesti
Teheran još nije javno odgovorio na Trumpovu najavu carina, ali Kina ju je brzo kritizirala. Iran, koji je već pod strogim američkim sankcijama, izvozi velik dio svoje nafte u Kinu , a Turska, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija su među njegovim glavnim trgovinskim partnerima .
Iranski režim bliži se kraju?
Iako analitičari kažu da je Iran preživio i veće valove prosvjeda, aktualni nemiri dolaze u posebno osjetljivom trenutku za vlasti s obzirom na razmjere ekonomskih problema.
Naglašavajući međunarodnu neizvjesnost oko toga što će se sljedeće dogoditi u Iranu, koji je desetljećima bio jedna od dominantnih sila na Bliskom istoku, njemački kancelar Friedrich Merz rekao je da vjeruje da će vlada pasti.
'Pretpostavljam da sada svjedočimo posljednjim danima i tjednima ovog režima', rekao je u utorak, dodajući da ako mora održati vlast nasiljem, 'to je zapravo na svom kraju'.
Nije detaljnije objasnio je li ova prognoza temeljena na obavještajnim podacima ili drugim procjenama.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi odbacio je Merzove kritike, optužujući Berlin za dvostruke standarde i rekavši da je 'izbrisao svaki trunka kredibiliteta'.
Unatoč prosvjedima diljem zemlje i godinama vanjskog pritiska, još uvijek nema znakova raskola u sigurnosnoj eliti Islamske Republike što bi moglo okončati klerikalni sustav na vlasti od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranske vlasti pokušale su zauzeti dvojak pristup demonstracijama, nazivajući prosvjede zbog ekonomskih problema legitimnima, a istovremeno provode oštre sigurnosne mjere.
'Vlada smatra sigurnosne snage i prosvjednike svojom djecom. Koliko god smo mogli, pokušali smo i pokušat ćemo poslušati njihove glasove čak i ako su neki pokušali oteti takve prosvjede', rekla je u utorak glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani.
Vlasti su optužile SAD i Izrael za poticanje nemira zajedno s neidentificiranim osobama koje nazivaju teroristima i za koje kažu da su preuzele prosvjede.
Prosvjedi su započeli 28. prosinca zbog pada vrijednosti lokalne valute i prerasli su u šire demonstracije zbog teških ekonomskih teškoća i prkosnih poziva na pad klerikalnog establišmenta.
Skupine za ljudska prava tvrde da su identificirale stotine ubijenih po imenu. Oporbene skupine izvan Irana rekle su da je broj poginulih daleko veći od 2000 koliko je iranski dužnosnik procijenio u utorak.
