Prema organizaciji Human Rights Activists News Agency (HRANA), u Iranu je poginulo više od 500 ljudi, a uhićeno ih je preko 10 tisuća. Demonstracije su se iz Teherana proširile na više od 570 lokacija u 31 iranskoj pokrajini, javlja Skynews.

Napetosti su porasle 9. siječnja, kada su vlasti isključile internet na nacionalnoj razini, prekinule međunarodne telefonske veze, otkazale letove i ograničile ažuriranje domaćih medija. Riječ je o najvećem izazovu klerikalnoj vlasti od Islamske revolucije 1979. godine.

Što je pokrenulo prosvjede?

Sve je krenulo 28. prosinca, kada su trgovci na teheranskom bazaru stupili u štrajk nakon drastičnog pada vrijednosti iranskog rijala prema američkom dolaru. Iransko gospodarstvo godinama je u krizi, a još više otkad je Donald Trump 2018. godine ponovno uveo američke sankcije i povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma. Dodatne sankcije UN-a nastupile su 2025. godine.

Stanje se još pogoršalo nakon izraelsko-američkih napada na iranske nuklearne lokacije prošlog ljeta, pri čemu Iran tvrdi da njegov nuklearni program nije usmjeren na proizvodnju oružja.

Iako su demonstracije krenule zbog ekonomije, brzo su poprimile političku dimenziju. Na snimkama se čuju povici poput 'Šah Reza, počivao u miru', aludirajući na čelnika svrgnute dinastije prije revolucije 1979. godine.

Cijene podivljale

Građani se bore s inflacijom od oko 40 posto, a cijene osnovnih namirnica lete u nebo. 'Svi smo uhvaćeni u ovo. Mislim na sve', rekla je Širin, 45-godišnja kućanica iz Kermanšaha. Navela je da je cijena tuceta jaja u samo nekoliko dana skočila s 280.000 na 500.000 tomana, a ulje je poskupjelo gotovo trostruko.

Situacija se pogoršala nakon što je predsjednik Masud Pezeškian ukinuo povlašteni tečaj strane valute za uvoznike, zamijenivši ga univerzalnom subvencijom po osobi, što je podiglo cijene. Uz to, država je lani povisila cijenu subvencioniranog benzina.

Prosvjedi su najžešći u kurdskim pokrajinama

HRANA je do 12. siječnja zabilježila prosvjede u najmanje 186 gradova. Posebno su aktivne pokrajine s kurdskom većinom, u kojima su se prosvjedima priključili i trgovci. Kurdske oporbene skupine 5. siječnja otvoreno su podržale demonstrante i najavile jačanje zajedničkog političkog djelovanja.

Skupovi potpore održani su i u inozemstvu, uključujući London, Los Angeles i Pariz.

Brutalno gušenje prosvjeda

Broj poginulih naglo je narastao 11. siječnja, a najteži sukobi zabilježeni su u zapadnom Iranu. U gradu Malekšahi sigurnosne snage otvorile su vatru na prosvjednike ispred baze Revolucionarne garde, u događaju koji je prozvan 'Krvava subota'.

Dan kasnije policija je ušla u lokalnu bolnicu i, prema Amnesty Internationalu, uhićivala ozlijeđene prosvjednike i njihove obitelji. Unatoč gašenju interneta, na društvenim mrežama pojavili su se kratki snimci s ulica Teherana i drugih gradova te prikazuju baklje, zapaljene barikade i prosvjednike koji skandiraju protiv režima.

Državni mediji optužili su 'terorističke agente' SAD-a i Izraela da potiču nasilje, no bez konkretnih dokaza.

Koja je uloga SAD-a?

Trump je 2. siječnja poručio da će SAD 'doći u pomoć ako Teheran nasilno ubije mirne prosvjednike'. Dodao je: 'Spremni smo za akciju.'

Kasnije je izjavio da Iran 'želi pregovarati', ali je upozorio da bi Washington mogao djelovati prije toga. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči optužio je SAD da traži izgovor za intervenciju.

Kako se postavlja iranski režim?

Predsjednik Pezeškian poručio je u početku da želi čuti 'legitimne zahtjeve' građana, no vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei 9. siječnja nazvao je prosvjednike ljudima koji 'uništavaju vlastite ulice kako bi usrećili predsjednika druge zemlje'. Upozorio je da Teheran neće tolerirati one koji djeluju kao 'plaćenici za strance', a šef pravosuđa Golam Husein Mohseni-Edžei najavio je 'maksimalne kazne' za uhićene.

Ovakvi prosvjedi nisu novost za Iran; događali su se 1970-ih, 1990-ih i 2000-ih. Tako je 2022. izbio val nezadovoljstva zbog poskupljenja, a godinu poslije, nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini u pritvoru moralne policije, izbili su najveći nemiri u više desetljeća. Tada je poginulo više od 500 ljudi, uz 22 tisuće uhićenih.