Dužnosnici Europske unije započeli su izradu plana za primjenu klauzule o uzajamnoj pomoći u slučaju napada, poznate kao članak 42.7 Ugovora o EU-u, u kontekstu rastućih napetosti unutar NATO-a i sve oštrijih kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Čelnici EU-a dogovorili su da će Europska komisija ‘pripremiti nacrt’ o tome kako bi Unija reagirala ako bi se aktivirala klauzula o uzajamnoj obrani, izjavio je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides, domaćin samita europskih čelnika.
O toj klauzuli, članku 42.7 Ugovora o EU-u, raspravljalo se u četvrtak navečer, prije nego što su se pojavili navodi da Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost suspenzije Španjolske iz NATO-a, piše Guardian.
Trump, dugogodišnji kritičar transatlantskog saveza, pojačao je napade na ‘vrlo razočaravajući NATO’ nakon što su europske države odbile sudjelovati u američko-izraelskom ratu s Iranom. Ovog mjeseca rekao je da ‘bez ikakve sumnje’ razmatra povlačenje SAD-a iz NATO-a, čime bi savez star 77 godina ušao u najdublju krizu u svojoj povijesti.
Španjolski premijer Pedro Sánchez, jedan od najglasnijih europskih kritičara rata s Iranom, poručio je da je Španjolska lojalna članica NATO-a, ali je ponovno kritizirao, kako je rekao, ‘neuspjeh sile’ na Bliskom istoku.
vezane vijesti
Što je članak 42.7 ?
U tom kontekstu ponovno je porastao interes za klauzulu o uzajamnoj pomoći EU-a, koja obvezuje države članice da pruže pomoć napadnutoj zemlji ‘svim sredstvima koja su im na raspolaganju’.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa izjavio je: ‘Radimo na priručniku o tome kako koristiti ovu klauzulu.’ Dodao je da već postoji svojevrsni primjer iz Cipra, gdje su nakon napada dronom na britansku bazu neke članice poslale vojnu opremu i snage. 'Grčka, a zatim Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska mobilizirale su vojnu opremu i snage... kako bi pomogle Cipru u obrani od vanjskih napada', podsjetio je Costa.
Francuska je jedina država koja je aktivirala članak 42.7, nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine, kada je zatražila pomoć drugih članica.
Nedostatak detaljnih pravila u vezi s tom klauzulom ranije se smatrao prednošću, ali sada izaziva nesigurnost među državama. ‘Ako Francuska aktivira članak 42.7, tko će prvi reagirati i na koji način?’ upitao je Christodoulides, istaknuvši potrebu za jasnim operativnim planom.
Članak 42.7 poznat iz vremena grenlandske krize
Članak 42.7 već se spominjao početkom godine kada je američki predsjednik Donald Trump prijetio aneksijom Grenlanda. Tada je europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius kazao da EU može štititi Grenland ako Danska to zatraži i to na temelju članka 42.7 koji obvezuje članice da si pomognu ako je jedna od njih suočena s vojnom agresijom.
Sukob s NATO-om?
Cipar, koji nije član NATO-a, želi da EU ozbiljnije pristupi toj klauzuli, dok su neke članice EU-a oprezne su u pogledu bilo kakvih koraka koji bi se mogli protumačiti kao potkopavanje klauzule NATO-a o kolektivnoj obrani, članka 5.
Jedan dužnosnik EU-a rekao je da NATO ostaje ključan, ali da EU ima dodatne alate poput sankcija, financijske i humanitarne pomoći.
Poljski premijer Donald Tusk izrazio je sumnju u spremnost SAD-a da ostane pouzdan saveznik, istaknuvši da je ključno pitanje hoće li Washington poštovati svoje obveze. U međuvremenu, Sánchez je umanjio značaj navoda o mogućim američkim kaznama za saveznike, uključujući suspenziju iz NATO-a.
Prema Reutersu, interni dokument Pentagona spominje i mogućnost preispitivanja američke potpore europskim teritorijima poput Falklandskih otoka. Iz NATO-a su poručili da ne postoji mehanizam za izbacivanje članica iz saveza. Sánchez je naglasio da Španjolska surađuje sa saveznicima, ali isključivo u okviru međunarodnog prava.
Europski diplomati planiraju u svibnju provesti simulacijske vježbe kako bi testirali moguće scenarije aktivacije članka 42.7.
Nakon što je Francuska aktivirala tu klauzulu 2015., druge članice pojačale su sudjelovanje u međunarodnim misijama i razmjenu obavještajnih podataka kako bi pomogle u borbi protiv terorizma.
