Libanon se sve više nameće kao ključna točka bliskoistočne krize koja bi mogla odlučiti hoće li se Izrael i Iran vratiti u otvoreni rat ili će prevladati diplomacija. Dok Teheran prijeti novim napadima ako Izrael nastavi operacije protiv Hezbollaha, sve su vidljivije i razlike između američkog predsjednika Donalda Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua oko budućnosti sukoba.
Od Washingtona do Teherana, sve su oči uperene u Libanon. Razlog je jednostavan – budućnost rata s Iranom, ali i izgledi za postizanje sporazuma kojim bi se sukob okončao, sada bi mogli ovisiti o događajima u Libanonu. Ta nova realnost rezultat je dugogodišnjih iranskih nastojanja da poveže sudbinu oba sukoba, ali i sve većih razlika u prioritetima između američkog predsjednika Donald Trump i izraelskog premijera Benjamin Netanyahu, piše CNN.
Samo nekoliko sati nakon što je u ponedjeljak završena 12-satna razmjena vatre između Izraela i Irana, Libanon je ponovno dospio u središte pozornosti.
Istodobno kada je iranska Revolucionarna garda objavila da prekida napade na Izrael, zaprijetila je da će ih ponovno pokrenuti ako Izrael ne zaustavi vojne operacije protiv Irana i Libanona, gdje djeluje Hezbolah, najvažniji iranski saveznik u regiji.
'Naglašavamo da će, nastave li se agresija i neprijateljska djelovanja, uključujući ona na jugu Libanona, uslijediti daleko snažnije i razornije mjere nego dosad', priopćilo je zapovjedništvo Khatam al-Anbiya, jedno od ključnih tijela Revolucionarne garde.
vezane vijesti
Libanon uključen u primirje?
Ako Iran svoju prijetnju provede u djelo, Izrael i Iran mogli bi se vrlo brzo ponovno naći u otvorenom sukobu. Izrael je već izveo više novih zračnih udara na jugu Libanona, a vodeći izraelski dužnosnici odbacuju iranske pokušaje povezivanja dviju bojišnica te najavljuju pojačane napade na Hezbolah.
Iran pritom ne samo da ostaje pri toj strategiji, nego je dodatno pojačava. Još od prekida vatre između SAD-a i Irana u travnju Teheran nastoji pitanje Libanona učiniti sastavnim dijelom svakog šireg dogovora.
Prvi dani tog primirja bili su obilježeni nesuglasicama oko toga odnosi li se ono i na Libanon. Izrael je u početku odbijao obustaviti napade na svog sjevernog susjeda, dok su iranski dužnosnici i pakistanski posrednici tvrdili da je Libanon uključen u sporazum. Tek nakon telefonskog razgovora Trumpa i Netanyahua, u kojem je američki predsjednik navodno zatražio od izraelskog premijera da poštuje dogovor, spriječen je potpuni raspad primirja.
To je bio prvi znak Iranu i ostatku regije da Trump nije spreman dopustiti da rat protiv Hezbolaha ugrozi mogućnost trajnog dogovora s Teheranom.
Intervencija Trumpa
Kako su se posljednjih tjedana intenzivirali sukobi između Izraela i Hezbolaha, a Izrael zaprijetio napadima na ciljeve u Bejrutu, Iran je poručio da će suspendirati pregovore sa SAD-om ako libanonska prijestolnica bude bombardirana.
Trump je ponovno intervenirao, strahujući da bi njegovi diplomatski napori mogli propasti. Nakon razgovora s Netanyahuom, planirani izraelski napad na Bejrut je otkazan.
Taj događaj dodatno je pokazao koliko se interesi Trumpa i Netanyahua razlikuju. Dok Trump želi izbjeći novi rat s Iranom, Netanyahu privatno izražava nepovjerenje prema američko-iranskim pregovorima i zagovara nastavak vojnog pritiska.
Obojicu uskoro čekaju važni politički izazovi. Trump se priprema za izbore za Kongres, dok Netanyahua očekuju parlamentarni izbori koji će odlučiti ostaje li na čelu izraelske vlade. Visoke cijene energenata i gospodarske posljedice sukoba predstavljaju politički teret za Trumpa, dok bi neostvareni ratni ciljevi prema Iranu mogli ozbiljno ugroziti Netanyahuovu političku budućnost.
Iran iskoristio priliku
Iran je brzo prepoznao taj razdor. Prošlog tjedna, dok je Izrael upozoravao da će raketni napadi Hezbolaha na sjever zemlje izazvati udare na Bejrut, Teheran je dodatno zaoštrio retoriku i zaprijetio izravnim napadima na Izrael.
Izraelsko vodstvo nije odustalo. Netanyahu je odobrio napade na Bejrut nakon što je Hezbolah u nedjelju ispalio dvije rakete prema sjeveru Izraela, koje su presretnute. Nekoliko sati kasnije Iran je lansirao prve balističke projektile prema Izraelu od travanjskog primirja.
Trump je ponovno pokušao zaustaviti eskalaciju i ograničiti izraelski odgovor, ne želeći da pregovori s Iranom, za koje tvrdi da su u završnoj fazi, propadnu.
No taj se ciklus neprestano ponavlja, a kraj sukoba u Libanonu i dalje nije na vidiku.
Može li doći do mira u Libanonu?
Diplomatski napori između Izraela i Libanona, čiji je cilj razoružavanje Hezbolaha, prestanak izraelskih napada i povlačenje izraelskih vojnika s juga Libanona, uvelike ovise o suradnji samog Hezbolaha.
Prema posljednjem sporazumu, Hezbolah bi trebao prekinuti napade na Izrael i povući svoje snage iz južnog Libanona. Organizacija je to odbila te kao preduvjet postavila potpuno povlačenje izraelske vojske s libanonskog teritorija.
Sve veća pozornost usmjerena je i na Pakistan, koji posreduje u razgovorima između Washingtona i Teherana. Pakistanski vojni zapovjednik Asim Munir nedavno se sastao s vrhovnim zapovjednikom libanonske vojske, koja bi u eventualnom dogovoru trebala preuzeti kontrolu nad jugom zemlje i spriječiti povratak Hezbolahovih boraca.
Iako su službeno razgovarali o jačanju bilateralnih odnosa, regionalni izvori navode da je bilo riječi i o mogućoj ulozi pakistanske vojske u stabilizaciji juga Libanona.
Sve to pokazuje da rješenje američko-iranskih prijepora više ne ovisi samo o nuklearnom programu, Hormuškom tjesnacu ili zamrznutoj iranskoj imovini. Libanon je postao jedan od ključnih dijelova mnogo šire geopolitičke slagalice.
