Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović prva je optužila Milanovića za pokušaj puča.

'Kad ste se željeli zabarakadirati u Banske dvore, rekli ste da nećete prihvatiti Vladu, tada ste kršili Ustav, bilo je puno toga', kazala je Grabar Kitarović. Milanović je potom u emisiji RTL Duel u ponedjeljak odgovorio protunapadom da je to što je Grabar Kitarović izvela s Božom Petrovom tijekom konzultacija potkraj prosinca 2015. bio mali puč, operetni državni udar. 'Natjerali ste čak i Tomislava Karamarka da prihvati tipa koji ne zna hrvatski jezik. To je ponašanje koje se ne smije ponoviti. To je bilo nasilničko ponašanje s ciljem sprečavanja dolaska lijeve vlade i lakrdija u kojoj ste pogazili sve pravne norme', kazao je Milanović.

Grabar Kitarović je odgovorila da je bila vrlo korektna. 'Konzultirala sam se s ustavnim pravnicima diljem države, nikakav puč nisam pripremala. A vi ste meni kad je Karamarko donio 76 potpisa rekli da mogu osnovati svoju vladu i biti državnica ili biti njegova marioneta', izjavila je Grabar Kitarović, ponovivši da postoje medijski izvještaji o tome da se htio zabarakadirati u Banske dvore.

Na to je Milanović rekao: 'Vi ste htjeli pod svaku cijenu to zbrčkati. Mi smo se dogovorili da Petrov bude premijer, vi ste izvršili operetni državni udar.' Milanović je optužio Grabar Kitarović da je željela formirala svoju privatnu vladu, nazivala okolo ljude i nudila im funkcije te je tako radila pritisak na čelnike stranaka. Ustvrdio je da u demokratskim zemljama Zapada formiranje Vlade traje mjesecima.

Riječ je o događajima nakon parlamentarnih izbora 2015. godine, a koji su završili pat-pozicijom, odnosno gotovo podjednakim brojem mandata što su ih osvojile koalicije okupljene oko HDZ-a koji je tada vodio Tomislav Karamarko i SDP-a koji je vodio Zoran Milanović, ujedno predsjednik Vlade koji je želio novi mandat. Jezičac na vagi bio je Most nezavisnih lista sa svojih 19 zastupnika, tadašnja nova politička opcija koja je tvrdila da neće koalirati ni s jednom velikom strankom. Njihov šef Božo Petrov to je obećanje čak ovjerio kod javnog bilježnika.

No pod pritiskom javnosti počeli su pregovore s HDZ-om i SDP-om.

Nakon nekoliko tjedana sastančenja suradnja između SDP-a i Mosta već je bila gotovo dogovorena, ali onda se događa veliki preokret poslije sastanka Bože Petrova s predsjednicom Grabar Kitarović 22. prosinca 2015. godine na konzultacijama oko formiranja Vlade na Pantovčaku, na koji je došao sat vremena ranije od dogovorenog. Poslije sastanka je 'blijed kao krpa', kako su mediji izvještavali, stigao u središnjicu Mosta te je na pitanje što se dogodilo kod predsjednice rekao: 'Ništa, dogodilo se prije.' Petrov je SMS porukom prekinuo pregovore s Milanovićem, predsjednikom SDP-a, zbog, kako je rekao, činjenice da je SDP dok su trajali pregovori pojedinačno vrbovao članove Mosta za slučaj da pregovori ne uspiju.

Poslije je mostovka Ružica Vukovac rekla da je večer prije na humanitarnom koncertu za Zakladu Ana Rukavina čula SDP-ovca Nenada Stazića kako ružno govori o Mostu te da je nazvao nekoga kome je govorio da će uz Prgometova tri osigurati još troje zastupnika Mosta, odnosno dovoljno ruku da i bez Petrova formiraju vlast.

No pravi okidač da raskrsti s Milanovićem i okrene se HDZ-u Petrovu je, navodno, bilo nešto drugo. Kap koja je prelila čašu navodno je bila informacija da je 22. prosinca, na dan konzultacija kod predsjednice, u 7 sati ujutro član SDP-ova Predsjedništva Siniša Hajdaš Dončić nazvao Tomislava Panenića iz Mosta.

Milanović je u Duelu RTL-a optužio predsjednicu da je ona imala prste u tome što se Petrov predomislio.

Vrlo brzo je potom, već tijekom istog dana, dogovorena suradnja između HDZ-a i Mosta, a za premijera je postavljen Tihomir Orešković, kojeg je nametnuo Most. Ta suradnja je propala za manje od godinu dana, kada je nezadovoljni Karamarko srušio vlastitu vladu, a kako nije uspio napraviti rekonstrukciju, bio je primoran dati ostavku.

Tog istog 22. prosinca 2015. godine predsjednica je zaprijetila da će raspisati nove izbore ako se do sutra ne pronađe mandatar. U tom slučaju spekuliralo se da bi iskoristila ustavnu mogućnost da formira privremenu vladu koja bi vodila zemlju u tom prijelaznom razdoblju s Damirom Vanđelićem, tadašnjim investicijskim direktorom Adris grupe i jednim od članova Vijeća za nacionalnu sigurnost predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, kojeg je spomenuo i Milanović kao mogućeg premijera. Tportal je u to vrijeme također zvao Vanđelića da nam potvrdi je li kandidat za premijera.

Predsjedničina privremena vlada tada bi iz Banskih dvora izbacila Milanovićevu tehničku, što bivšem premijeru, ako je suditi prema riječima aktualne predsjednice, nije najbolje sjelo, odnosno Grabar Kitarović aludira da je Milanović poručio da neće prihvatiti takav razvoj događaja. Također, u to vrijeme predsjednica je tvrdila, kao i u ponedjeljak na debati, da se konzultirala s ustavnim stručnjacima. Hrvatski Ustav navodi rok od 30 plus dodatnih 30 dana koje mandatar ima za formiranje Vlade, ali ne govori ništa o vremenu od izbora do imenovanja mandatara, što ostavlja prostor za razne interpretacije.

Što se tada točno događalo između Milanovića i Grabar Kitarović, vjerojatno nikad nećemo saznati.

>>> Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Nenad Bjelica, Massimo, braća Sinković, Gordan Jandroković…