NATO je pred raspadom: Ni 'šaptač Trumpu' tu više ništa ne može

Kažu da je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte jedan od rijetkih koji može do kraja dotjerati razgovor s Donaldom Trumpom, a da ga ne izbaci naglavačke iz Ovalnog ureda. Ovog tjedna malo je falilo da se i to dogodi. Mahao je Rutte slajdovima u PowerPointu kako bi dokazao koliko su koje zemlje povećale udio vojne potrošnje, vitlao podacima kojima dokazuje da su Amerikancima europski saveznici ustupili baze i aerodrome iz kojih su lupali po Iranu i njegovim saveznicima, no ništa od toga Trumpu nije zvučalo dovoljno dobro.

Trump se, naime, sprema zabiti zadnji čavao u lijes 'papirnatog tigra', kako naziva NATO, i to već u srpnju, na samitu u Istanbulu. Razlog je to što se europske članice NATO-a nisu htjele priključiti blokadi Hormuza i to što se nisu dovoljno angažirale u njegovom nepotrebnom ratu s Iranom. Otresao je napokon i Ruttea – kako javlja Reuters, konstantno ga je prekidao, hvalio njegovo vodstvo, ali sažeto rekao da su sve te njegove prezentacije 'fake news'.

Nadovezao se tako na tiradu svog ministra obrane Petea Hegsetha koji je prošli tjedan izvrijeđao saveznike te im priprijetio da će svakih šest mjeseci rezati broj američkih snaga u Europi, jer to nas, kao – najviše boli. Iako je Rutte izašao sa sastanka hladnokrvno izjavivši da je Trump 'predan' NATO-u, 7. i 8. srpnja Istanbul će biti poprište novog rata – onog unutar NATO-a.

Hajde da se dogovorimo, dečki

Svašta se ovih dana izdogađalo na relaciji Ukrajina-Rusija, a pridružila se nevoljko i - Bjelorusija. Sada kada je rat u Iranu prestao puniti naslovnice, bilo je vrijeme da se fokus opet prebaci na mučni, iscrpljujući rat u Ukrajini. Putin sada poziva na pregovore, Ukrajina pojačava udare, a Bjelorusija je pod sve većim pritiskom.

Ovoga tjedna Vladimir Putin ponovio je da je Moskva spremna za mirovne pregovore i da bi se razgovori mogli nastaviti na temelju ranijih pregovora u Istanbulu. Doduše, taj poziv ne dolazi baš u trenutku ruske demonstracije snage, jer Ukrajina posljednjih mjeseci sve uspješnije pogađa rusku naftnu, energetsku i logističku infrastrukturu. Posljedice možda najviše osjeća anektirani poluotok Krimu gdje su vlasti u petak proglasile izvanredno stanje kako bi se pokušale uhvatiti u koštac s teškim ekonomskim i energetskim problemima. Ukrajinski napadi rezultirali su kaosom u opskrbi, zbog čega su na Krimu obustavljene sve turističke aktivnosti, zatvoreni dječji ljetni kampovi i prekinuta je prodaja goriva građanima.

A usto su i odnosi sa SAD-om nategnuti, i to toliko da je šef diplomacije Sergej Lavrov nedavno izjavio da Rusija 'više ne računa na američku pomoć u postizanju mira' te da su propale 'sve nade da SAD može biti pošteni posrednik'.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je pak odobrio novu 40-dnevnu kampanju napada na ruske ciljeve s ciljem dodatnog pritiska na Moskvu. Iz Kijeva stiže poruka da i dalje žele izravne pregovore, ali da i njihovo strpljenje ima granice.

Zaplesao se i tango utroje, pa se Rusija okreće Bjelorusiji koja se našla između dvije vatre, no pun intended. Navodni plan Kremlja je natjerati Minsk da preuzme malo veću ulogu u cijeloj priči, pa da se Ukrajincima otvori još jedan problem na sjeveru, a NATO-u malo zatresu prozori na granici. Kijev je odlučio preduhitriti taj manevar. Stisnuli su Aleksandra Lukošenka i zaprijetili da će mu sravniti sa zemljom signalne repetitore koje ruska vojska koristi za navigaciju dronova. I pazi čuda – samo par dana nakon tog ultimatuma, Zelenski se pohvalio da su repetitori misteriozno prestali raditi.

Čini se da je Minsk ipak malo popustio pod ukrajinskim pritiskom. Lukašenko je brže-bolje je izjavio kako on 'nikako ne želi uvući zemlju u rat' pa spomenuo da su predstavnici Kijeva nedavno tajno boravili kod njega u Minsku. Pa da zaključimo rusko-ukrajinsko-bjeloruski ratni tjedan Lukašenkovim riječima: 'Hajde da se dogovorimo, dečki.'

Razoran potres u Venezueli i utrka s vremenom

Dva snažna potresa, magnitude 7,2 i 7,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, pogodila su Venezuelu. Proglašeno je izvanredno stanje, a najteže su pogođeni glavni grad Caracas i obalni grad La Guaira, gdje su se satima nakon potresa iz ruševina mogli čuti pozivi upomoć. Prema posljednjim podacima, poginulo je više od 230 ljudi, ozlijeđeno je više od 4300, a stotine njih još se vode kao zarobljeni pod ruševinama. Strahuje se da bi mrtvih moglo biti tisuće dok spasilačke službe vode utrku s vremenom, uz manjak teške mehanizacije za izvlačenje ljudi koji su zarobljeni ispod ruševina.

Scene iz već inflacijom, korupcijom, siromaštvom i ratom napaćene zemlje su strašne - sravnjene zgrade, brda ruševina pod kojima uznemirene obitelji pokušavaju pronaći nestale voljene osobe. Venezuelu je pogodilo i 30-ak naknadnih potresa, zbog čega mnogi stanovnici Caracasa noći provode na otvorenom, u strahu od novih urušavanja. Pomoć Venezueli stiže iz cijelog svijeta, od Europske unije, Brazila, Kine, Indije do SAD-a i UN-a. Papa Lav XIV. šalje 100.000 eura hitne pomoći.

Dva vrlo snažna potresa magnitude 7,2 i 7,5 dogodila su se u razmaku od samo 39 sekundi, na vrlo maloj udaljenosti i imaju gotov jednak žarišni mehanizam. Takve se potrese naziva dubletima, odnosno seizmičkim blizancima. Riječ o vrlo neuobičajenoj pojavi jer su epicentri udaljeni svega nekoliko kilometara. Sjever Venezuele nalazi na dodiru Karipske i Južnoameričke tektonske ploče koje se neprestano pomiču, zbog čega je riječ o seizmički izrazito aktivnom području.

Obnova od razornog potresa složen i dugotrajan poduhvat za bilo koju državu. Za Venezuelu kakva je danas - bez izabranog predsjednika, s naftnim prihodima pod američkim nadzorom, s ekonomijom koja tek izlazi iz višegodišnje hiperinflacije i s 7,9 milijuna Venezuelanaca koji su napustili zemlju od 2014. - to je gotovo nepremostiv izazov.

Kad roboti zaplešu moravac

I dok su Putin i Trump ovog tjedna okrenuli ploču, Aleksandar Vučić tjera po svome. Mjesec dana nakon što su mu studenti na ulice izveli po njemu 30, a po nekima više od 130 tisuća ljudi na beogradsku Slaviju, došlo vrijeme i za njegov vidovdanski kontramiting, koncept koji je smislio njegov politički otac Sloba.

Tim je povodom Vučić demonstrirao i dva srpska robota, friško izašla s proizvodne linije kineske tvornice u koju ga je vodio 'brat Si'. Da bi stvar zvučala još bolesnije, imena su im Milutin i Dragutin, baš kako se zovu braća Janković, dvojice zloglasnih četničkih vojvoda koji su operirali tijekom Drugog svjetskog rata. Milutin i Dragutin danas ne kolju, nego igraju moravac, srpsko kolo koje će se obilato igrati u rodnom kraju četničkih vojvoda kad krene 'srpski Woodstock', poznatiji kao Guča.

A prije Woodstocka, 27. lipnja će narod proslaviti preuranjeni Vidovdan, na skupu 'Srbija pobjeđuje', obećavši da će Milutin i Dragutin zaigrati moravac ispred Narodne skupštine. Tamo će im, kaže, dodijeliti 'glasački listić' s 15 predloženih tema, a na njemu će odabrati pet koje smatraju svojim ključnim zahtjevima od vlasti i države. Raspoloženje mu malo kvare nove istrage oko korištenja 'zvučnog topa', te nalazi BIRN-a i Der Spiegela da mu njemačka vlada već 13 godina plaća saveznika po imenu Jörg Heskens, ali sve će to Milutin i Dragutin okrenuti na čagu.

It's like sauna in here

Nadamo se da ovo čitate pod klimom ili na plaži. Europa se ovih dana prži na +35 Celzijevih stupnjeva. Jedan od najsnažnijih toplinskih valova posljednjih godina, kažu stručnjaci, kojem će biti izloženo čak 420 milijuna Europljana.

Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta na svijetu, a prosječna temperatura na kontinentu već je porasla za oko 2,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pokazuju nova istraživanja. Stručnjaci, naime, tumače kako pojedini dijelovi južne Europe danas imaju i do 40 dodatnih dana godišnje s opasnim toplinskim stresom u usporedbi sa 1970-im godinama.

Premda se svi radujemo noćima da nas 'rashlade', to trenutačno nije slučaj, jer su sve češće takozvane tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva. Šok je to za organizam koji se ne uspije oporaviti od dnevnih vrućina, pogotovo za rizične skupine. A ovih dana naučili smo i što je to - toplinski stres.

Što je tjedan bez AI-a

Procvat umjetne inteligencije i masovna gradnja podatkovnih centara izazvali su globalnu nestašicu računalne memorije, što je dovelo do naglog skoka cijena tehnoloških uređaja. Dugo se to najavljivalo, ali šamar stvarnosti nikad nije lak. Apple je preko noći podigao cijene svojih proizvoda, isto je najavio i Microsoft za svoje Xbox konzole. Iz Applea tvrde da nikada nisu svjedočili ovako brzom rastu troškova komponenti, a kao rezultat toga, cijene popularnih uređaja skočile su za 100 do 200 dolara.

A kad smo već kod podatkovnih centara - četrdesetak gradova diljem svijeta, među kojima su i London i Barcelona -udružilo je snage kako bi ublažili negativne posljedice gradnje podatkovnih centara. Gradonačelnici kažu da porast broja podatkovnih centara sve više opterećuje elektroenergetske mreže i vodne resurse, a da su građani pak zabrinuti zbog buke, viših temperatura i mogućeg rasta cijena energije. Standardi će se prilagođavati lokalnim uvjetima, no infrastruktura za umjetnu inteligenciju, napominju gradonačelnici, širi se brže nego što se gradovi mogu prilagoditi. I ponovno se stoga zapitasmo - hoće li nas AI prevesti žedne preko vode?

Treba li vam možda ljubavni savjetnik dostupan 24/7? Say no more. Sve više ljudi koristi umjetnu inteligenciju upravo za to, od izrade profila na aplikacijama za upoznavanje do smišljanja prvih poruka i tumačenja odgovora potencijalnih partnera. Chatbotovi poput ChatGPT-a i Geminija korisnicima nude savjete za upoznavanje, a aplikacije poput Tindera i Hingea već su integrirale AI alate da se korisnici lakše povežu. Tko zna kako to tek onda izgleda kad se nađu na spoju uživo, bez chatbotova.