Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta na svijetu, a posljedice klimatskih promjena sve su vidljivije. Novo istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Nature pokazuje da pojedini dijelovi južne Europe danas bilježe i do 40 dodatnih dana godišnje s opasnim toplinskim stresom u usporedbi sa 1970-ima
Znanstvenici upozoravaju da se svijet suočava s naglim porastom opasnih vrućina, ponajprije zbog nastavka korištenja fosilnih goriva, koja dodatno zagrijavaju planet.
Prema podacima europske službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), prosječna temperatura u Europi porasla je za oko 2,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, unatoč globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova, piše Euronews.
No istraživači su ovoga puta otišli korak dalje. Umjesto da analiziraju samo temperaturu zraka, proučavali su i tzv. 'osjetnu temperaturu', odnosno temperaturu koju ljudsko tijelo stvarno osjeća. Za razliku od klasične temperature zraka, osjetna temperatura uzima u obzir čimbenike poput vlažnosti zraka, brzine vjetra te načina na koji ljudsko tijelo gubi toplinu. Zato ona pruža realniju sliku utjecaja vremenskih uvjeta na zdravlje ljudi.
vezane vijesti
Toplinski val u Hrvatskoj
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je nova upozorenja zbog nadolazećeg toplinskog vala koji će u idućim danima zahvatiti veći dio zemlje. Upozorenja se odnose na razine opasnosti od visokih temperatura koje će se postupno pojačavati do početka sljedećeg tjedna.
U petak je na snazi žuto upozorenje, odnosno umjerena opasnost, za Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić i Knin. Narančasto upozorenje, koje označava veliku opasnost, izdano je za Dubrovnik, dok je najviša, crvena razina upozorenja, odnosno vrlo velika opasnost, proglašena za Rijeku i Split.
Vrhunac toplinskog vala za vikend
U subotu se toplinski val dodatno intenzivira. Narančasto upozorenje tada vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac i Knin, dok je za Gospić na snazi žuta razina opasnosti. Crveno upozorenje proširuje se na Rijeku, Split i Dubrovnik.
U nedjelju će se vrlo visoke temperature zadržati na većem dijelu zemlje, a crveno upozorenje bit će na snazi za Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Narančasto upozorenje odnosi se na Osijek i Gospić.
U ponedjeljak se nastavlja izrazito vruće vrijeme, uz crvenu razinu upozorenja za Osijek, Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik.
Iz DHMZ-a upozoravaju da crvena razina opasnosti označava iznimno opasne vremenske uvjete te pozivaju građane na dodatni oprez. Očekuju se ekstremno visoke temperature koje mogu predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje, posebno za djecu, starije osobe i kronične bolesnike.
Građanima se savjetuje da prate preporuke nadležnih službi, izbjegavaju boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana te redovito uzimaju dovoljno tekućine. DHMZ također upozorava da su zbog velikih vrućina mogući i kvarovi na pojedinim dijelovima infrastrukture.
Toplinski stres postaje sve češći
Toplinski stres nastaje kada tijelo više ne može učinkovito otpuštati toplinu koju stvara ili preuzima iz okoline. Stručnjaci upozoravaju da kombinacija visokih temperatura, velike vlažnosti zraka, tjelesnog napora i nedovoljnog unosa tekućine može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Simptomi toplinskog stresa uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, ubrzan rad srca i disanje, obilno znojenje, mučninu i vrtoglavicu. U težim slučajevima mogu se razviti toplinska iscrpljenost ili toplinski udar, koji mogu biti i smrtonosni.
Autori istraživanja analizirali su tri razine toplinskog stresa: snažni, vrlo snažni i ekstremni. U južnoj Španjolskoj, Italiji, Grčkoj i Turskoj neka područja danas imaju i do 40 dodatnih dana godišnje sa snažnim toplinskim stresom u odnosu na razdoblje prije pola stoljeća.
Velik dio južne Europe danas ima gotovo mjesec dana više ekstremno vrućih dana nego prije 50 godina. Voditeljica istraživanja Rebecca Emerton istaknula je kako je posebno zabrinjavajuće to što se toplinski stres ne pojačava samo u tradicionalno toplim područjima.
'Zabrinjavajuće je vidjeti da se toplinski stres ne intenzivira samo u regijama koje već smatramo vrućima ili naviknutima na toplinske valove, nego se širi i na područja u kojima je povijesno bio rijedak ili ga uopće nije bilo', upozorila je.
Sve više tropskih noći
Istraživanje je pokazalo i da se noćne temperature povećavaju još brže od dnevnih. Osjetna temperatura tijekom deset najtoplijih noći u godini raste prosječno za 0,32 stupnja po desetljeću, dok se tijekom deset najtoplijih dana povećava za 0,27 stupnjeva.
To znači da su tzv. tropske noći, kada temperatura tijekom 24 sata ne pada ispod 20 Celzijevih stupnjeva, sve češće. Visoke noćne temperature predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem jer ljudsko tijelo tijekom noći treba niže temperature kako bi se oporavilo od dnevnih vrućina.
'Noćne vrućine često se podcjenjuju, ali mogu biti posebno opasne jer ljudi uglavnom borave u svojim domovima i nemaju uvijek pristup klimatiziranim prostorima', upozorila je Ruth Engel iz Instituta World Resources Institute.
Dodala je da su tropske noći u Europi sve veći javnozdravstveni problem, osobito zato što je klimatizacija i dalje znatno manje raširena nego u drugim dijelovima svijeta. Brojna istraživanja već su pokazala da su visoke noćne temperature povezane s povećanom smrtnošću, posebno među starijim osobama i ljudima koji boluju od kroničnih bolesti.
