Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rijetko se nalazi u situaciji da mora birati između zahtjeva Kijeva i očekivanja Moskve. No upravo se to, čini se, događa posljednjih dana nakon što je Ukrajina zaprijetila da će napasti signalne repetitore na bjeloruskom teritoriju koje ruska vojska koristi za upravljanje bespilotnim letjelicama u napadima na Ukrajinu
Prema pisanju njemačkog Spiegela, postoje naznake da je Minsk već djelomično udovoljio ukrajinskim zahtjevima, što bi moglo predstavljati rijedak znak popuštanja Lukašenka pred pritiskom Kijeva, ali i potencijalno izazvati nezadovoljstvo njegova najvažnijeg saveznika, ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je petka dao Lukašenku rok od tjedan dana da isključi i ukloni repetitore u bjeloruskim pograničnim regijama Gomelj i Brest. Ti uređaji služe kao signalni pojačivači koje ruske snage koriste za upravljanje bespilotnim letjelicama dugog dometa tijekom napada na ukrajinski teritorij.
'Ako ih oni ne isključe, isključit ćemo ih mi. Točka', poručio je Zelenski.
Već u srijedu ukrajinski predsjednik rekao je da su ga vojska i obavještajne službe izvijestile kako su sporni repetitori izvan funkcije od 22. lipnja.
vezane vijesti
'Jesu li potpuno uklonjeni, iskreno još ne znam. Radimo na tome i nastavljamo pratiti situaciju', rekao je.
Prijetnje očito nisu ostale bez učinka
Prema Spiegelovoj analizi, ukrajinske prijetnje očito su ostavile dojam na bjeloruskog čelnika. Još krajem svibnja zapovjednik ukrajinskih snaga za bespilotne sustave Robert Brovdi objavio je da je identificirano prvih 500 ciljeva u Bjelorusiji pogodnih za napade dronovima te poručio Lukašenku da se ne isprječava Ukrajini.
Lukašenko je tada burno reagirao, optuživši Zelenskog za 'gluposti' i nazvavši ukrajinske vojnike 'topovskim mesom'. Kasnije je ipak ublažio ton i ispričao se ukrajinskom predsjedniku, tvrdeći da ga nije želio uvrijediti nego da je samo odgovorio na prijetnje.
Od saveznika Moskve do mogućeg problema za Kremlj
Odnosi između Minska i Kijeva ozbiljno su narušeni otkako je Bjelorusija 2022. dopustila Rusiji korištenje svog teritorija za invaziju na Ukrajinu.
Na bjeloruskom teritoriju Rusija danas provodi vojne vježbe, rasporedila je sustave protuzračne obrane, a od ove godine i hipersonične projektile Orešnik sposobne za nošenje nuklearnog oružja.
Ipak, prema vojnim analitičarima, nema pokazatelja da je Bjelorusija posljednjih mjeseci značajnije povećala broj svojih vojnika uz ukrajinsku granicu niti da je Rusija ondje ponovno rasporedila veće snage.
Zašto su repetitori toliko važni?
Njemački stručnjak za bespilotne letjelice Fabian Hinz objašnjava da su prvi ruski dronovi tipa Šahid letjeli prema unaprijed zadanim koordinatama, bez mogućnosti promjene ciljeva tijekom leta.
Novije inačice opremljene su kamerama i senzorima koji omogućuju pronalazak novih ciljeva u letu, ali za to je potrebna stalna podatkovna veza.
Nakon što je Rusiji praktički onemogućeno korištenje sustava Starlink, Moskva je počela razvijati vlastite mreže komunikacijskih repetitora.
'Formira se lanac radio-veza. Leteći repetitor povezuje se sa zemaljskom postajom, ona s dronom, koji zatim prenosi signal drugom dronu', pojasnio je Hinz.
Ukrajina već dulje vrijeme tvrdi da su upravo takve zemaljske postaje postavljene u Bjelorusiji, što ruskim snagama omogućuje fleksibilnije upravljanje bespilotnim letjelicama duboko unutar ukrajinskog teritorija.
Lukašenko između Kijeva i Putina
Bjeloruski politolog Artjom Šrajbman smatra da Lukašenko vrlo dobro razumije koliko je njegova vojska ograničenih sposobnosti te posljednjih mjeseci pokušava smanjiti rizik od izravnog sukoba s Ukrajinom.
Prema njegovoj procjeni, upravo je isključivanje repetitora pokušaj smirivanja napetosti.
No takav potez mogao bi imati svoju cijenu.
'Ako smanji potporu Rusiji, primjerice gašenjem signalnih repetitora, riskira da naljuti svog saveznika Putina', upozorava Šrajbman.
Dodaje da ne vjeruje kako bi Ukrajina otvorila novu bojišnicu protiv Bjelorusije jer bi to gotovo sigurno dovelo do ponovnog jačeg raspoređivanja ruskih snaga na sjeveru.
S druge strane, dio vojnih analitičara smatra da bi Kijevu odgovaralo kada bi Moskva bila prisiljena prebaciti dio svojih postrojbi iz Donbasa u Bjelorusiju, čime bi oslabila ruske položaje na istoku Ukrajine.
Za sada se čini da je Lukašenko gašenjem spornih repetitora barem privremeno ublažio napetosti. Ostaje, međutim, otvoreno pitanje hoće li Ukrajina inzistirati na njihovom potpunom uklanjanju i kako će na sve reagirati Kremlj.
