Nalaz inspekcije u šibenskom sudu i Državnom odvjetništvu trebao bi biti poznat danas, a utvrde li se propusti, slijede stegovni postupci pred Državnim sudbenim vijećem i Državnoodvjetničkim vijećem. Nakon ubojstva u Drnišu to je najavio ministar pravosuđa Damir Habijan, u trenutku kada je povjerenje javnosti u pravosudni sustav ponovno ozbiljno poljuljano
Tragedija u kojoj je Kristijan Aleksić, već osuđeni ubojica s dugim dosjeom, usmrtio Luku Milovca otvorila je niz pitanja: tko je zakazao, jesu li institucije reagirale na vrijeme i funkcioniraju li mehanizmi koji bi trebali spriječiti ovakav ishod.
Predstojnica Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu Sunčana Roksandić upozorila je u emisiji ‘Studio 4’ HRT-a da je ovaj predmet morao imati prioritet.
‘Digitalizacijom je puno lakše da suci, odnosno državni odvjetnici mogu gledati podatke iz registara što im omogućuje gonjenje kaznenih djela. Ovdje ne postoji greška sustava jer ako netko piše optužnicu i vidi se da je riječ o ubojici koji je 17 puta nožem izbo prvu žrtvu, izrađuje oružje, mora djelovati. Gdje je došlo do greške, mora biti ustanovljeno i ispravljeno. Sustav treba upaliti alarm, ako imamo takvu prijavu i da se ona uzme iste sekunde’, rekla je.
'Jedan propust nije mogao dovesti do ovog ishoda'
Sa šibenskog suda ranije su poručili da je predmet čekao zbog manjka sudaca i velikog broja zaostataka. No Roksandić smatra da jedan propust nije mogao dovesti do ovakvog kraja. ‘Kad imamo ovakav ishod, imamo više pogrešaka i nepovoljnih događaja u nizu koji su doveli do ovoga’, kazala je.
Podsjetila je i na Aleksićevu prvu presudu od 12 godina zatvora za ubojstvo te istaknula kako su mu dva puta bile određene sigurnosne mjere, ali ostaje pitanje kako su se provodile. ‘Moramo vidjeti je li se moglo nešto u cijelom procesu napraviti kako do ovog ishoda ne bi došlo’, rekla je.
vezane vijesti
Govoreći o mogućim zakonskim promjenama, upozorila je da se odgovornost ne može uvijek prebacivati na loše propise. ‘Sada ne možemo reći da u Zakonu nešto strašno nedostaje da je dovelo do ove situacije. Ako je Aleksić bio “tempirana bomba”, postoji odgovornost puno većeg broja ljudi’, poručila je.
Hrvatski sustav predviđa sigurnosne mjere
Naglasila je da bi pri izlasku iz zatvora trebalo procjenjivati kako će se osuđenik ponašati u svakodnevnom životu te koliko je resocijalizacija bila uspješna. Dodala je kako hrvatski sustav već predviđa sigurnosne mjere za nasilne počinitelje i nakon odslužene kazne.
‘Imamo mjeru gdje pratimo počinitelja kojem je istekla kazna. Iznimno, ako je netko opasan, nasilan i nismo sigurni da smo uspjeli s mjerama u zatvoru, ta osoba dobije zaštitnu mjeru koja može trajati do 3 godine, a iznimno 5 i može se produžiti na još godinu’, objasnila je, dodajući da u krajnjem slučaju postoji i mogućnost prisilne hospitalizacije.
Posebno je istaknula važnost koordinacije svih institucija, uključujući centre za socijalnu skrb, kako bi sustav mogao reagirati prije nego što dođe do tragedije. Smatra i da Hrvatskoj nije potrebna kazna doživotnog zatvora jer je, kako kaže, kazna od 50 godina zatvora dovoljna.
