Općinski sud u Šibeniku, ali i općenito cijeli pravosudni sustav, našao se na udaru kritika nakon ubojstva u Drnišu. Činjenica da je protiv ubojice Kristijana Aleksića još 2023. godine podignuta optužnica, ali nije započet proces, mnoge je razljutilo.
Mnogi se pitaju, što hrvatski sudovi rade, ako slučaj osuđenog ubojice koji ima ilegalno oružje, nije prioritet.
O tome je gostujući u Dnevniku Nove TV govorio sudac Vrhovnog suda Damir Kos. Rekao je kako bi, načelno u kaznenom postupku svi predmeti trebali biti prioritetni. Međutim postoje neke razlike.
'Predmeti u kojima je određen istražni zatvor, predmeti prema maloljetnicima, predmeti obiteljske zaštite - to su oni koji su po zakonu s prednošću rješavanja. Naravno, predmeti u kojima prijeti zastara isto tako prioritetno moraju biti rješavani. No, zbog toga se može dogoditi da neki predmet ostane duže', pojasnio je Kos.
vezane vijesti
Osvrnuvši se na slučaj Aleksić, priznao je kako ne može shvatiti zašto je takav, relativno jednostavan predmet, tako dugo ostao. Stoga se nameće pitanje, je li sutkinja kojoj je dodijeljen taj predmet pogriješila?
'Teško je govoriti o osobnoj odgovornosti bez da znate sve okolnosti - kad je došla na sud, kad je dobila predmet, kakva joj je struktura predmeta, ima li zapisničara... Čitav niz je tu okolnosti. I koliko sam, opet prema medijskim informacijama, pratio, mislim da taj sud ima deficit sa sucima kaznenog odjela', rekao je Kos.
Pritvor je stvar procjene
Na pitanje zašto Aleksić nije bio u istražnom zatvoru, kad se zna da je posjedovao ilegalno oružje, Kos kaže kako je to stvar procjene.
'Tužitelj je onaj koji procjenjuje postoje li neki od zakonom propisanih razloga da se predloži određivanje istražnog zatvora. Jedan od tih razloga je ponavljanje kaznenog djela, ali on je ovdje bio prijavljen za činjenicu posjedovanja. E sad, morate obrazložiti zašto mislite da bi kod njega postojala bojazan od ponavljanja', rekao je Kos.
Istaknuo je kako ni mjere koje su se mogle provesti ne bi mogle u potpunosti otkloniti mogućnost da se zločin, kakav se dogodio u Drnišu, dogodi.
'Sve te mjere koje su bile u odnosu na ovog prijavljenog okrivljenika, i da je bio određen istražni zatvor, i da je proveden postupak, i da je bio osuđen, sve to skupa zasigurno ne bi otklonilo mogućnost da on počini ovo kazneno djelo koje je počinio', istaknuo je Kos.
Dodao je kako sustav ne poznaje mjeru kojom bi se nekoga zatvorilo zato što ga se smatra opasnim.
'Nema takvog mehanizma da se nekoga zatvori', rekao je, ali i dodao da od 2011. u Hrvatskoj postoji mjera zaštitnog nadzora nad osobama koje su puštene iz zatvora.
Zaštitni nadzor je mogao biti propisan
U točno određenim slučajevima probacijski ured može provoditi mjeru zaštitnog nadzora, primjerice kod počinitelja kaznenih djela koji su bili osuđeni na kaznu zatvora od pet godina ili više, ili dvije godine ako je s elementima nasilja, kao što je bio slučaj s Aleksićem.
Problem je, pojasnio je Kos, kako je za primjenu kaznenopravnih mjera i provedbu postupka potrebna određena aktivnost.
'Sud sam za sebe je uvijek onaj koji pred sobom mora imati dvije stranke: nekoga tko bi inicirao taj postupak - to je državno odvjetništvo ili privatni tužitelji - i onoga tko je optužen, odnosno njegova branitelja, a sud u toj okolnosti procjenjuje i ocjenjuje. Sud sam ne može ništa', naglasio je Kos.
Osvrnuo se na pozive za uvođenjem doživotnog zatvora te je podsjetio kako je Hrvatska, u jednom trenutku u Kaznenom zakonu imala propisanu tu kaznu. No, taj je zakon zbog greške u proceduri ukinuo Ustavni sud i to jedan dan prije nego je trebala početi njegova primjena.
'U izradi novog teksta zakona taj dio novi tekstopisac zakona - govorim o tekstopiscu, naravno, jer zakonodavac je uvijek Sabor, a tekstopisci su oni koji predlažu Saboru, naprosto je ispustio', zaključio je Kos.
