Da je bilo dosta trzavica i pritužbi na sporost obnove u Petrinji nakon zastrašujućeg potresa 29. prosinca u kojem je život izgubilo sedmero ljudi, dobro je znano i o tome se piše već godinama. Administrativne zapreke, spori natječaji te dugogodišnje nezadovoljstvo bivšim gradonačelnikom Darinkom Dumbovićem koji se nagodio s USKOK-om nakon što je priznao da je namještao poslove obnove sinovoj firmi, dovelo je do velikog nezadovoljstva tamošnjih stanovnika. U međuvremenu, ostatak se Hrvatske pitao hoće li taj grad pokraj Siska ikad zasjati u novom ruhu nakon prirodne katastrofe.

Feniks koji ustaje: Neke su zgrade gotove, druge se još obnavljaju

Nekoliko dana pred petu godišnjicu potresa, našli smo se u centru ovog grada u Sisačko-moslavačkoj županiji. Feniks koji se rađa iz pepela. Glava i krila se već razvijaju, ali trup je još u mrvicama koje se lagano formiraju u čitavu pticu - to su mi bile glavne misli upijajući prve prizore na trgu Josipa Jurja Strossmayera. Crkvi svetog Lovre i dalje nedostaje križ na tornju, a po okolnim ulicama prizori su raznoliki. Jedina konstanta su građevinski radovi.

Zgrade javnih službi poput Doma zdravlja već su zasjale u novom ruhu, a kod privatnih objekata, neke su zgrade skoro pa završene dok su druge tek u početnim fazama. Takve kontraste u Petrinji možete vidjeti bilo da su zgrade jedna pokraj druge, bilo preko puta ulice na istoj cesti. Kod jedne, stvarno lijepo obnovljene kuće nedaleko od mosta volontera, primjećujemo malu pukotinu sa strane. Kao neki ožiljak koji ipak ostaje uspomena na mučan završetak 2020. godine.

Kod onih objekata čiji su radovi u ranoj fazi vidimo dosta šute, a ljudi preferiraju prolaziti po rubu ceste umjesto po nogostupu koji je natkriven skelama. Na takvim objektima i mladi ostavljaju svoj trag pa smo tako naišli na staklene prašnjave prozore gdje u svom buntu glorificiraju hašiš ili navode imena djevojaka u koje su se petrinjski mladići zaljubili. Kod nekih potpuno srušenih zgrada, kao jedini trag njihovog prisustva, ostali su okviri vrata.

Doista, feniks koji ustaje iz pepela, sigurno, ali polako, podsjećajući nas na carskog orla na grbu grada. No, kljun mu je srećom, uzdignutiji nego prije, pa sve u svemu, unatoč poslu koji je preostao, situacija s petrinjskom obnovom djeluje znatno ohrabrujuće nego ranijih godina.

Đurđica smatra da je sve bolje otkako nema Dumbovića: 'Dobili smo 100 tisuća eura za zamjensku kuću'

U prosinačkom jutru ponedjeljka, ulice su bile prazne s tek ponekim prolaznikom. Većina su doma, u školi ili na poslu. Iznimka su građevinari koje posao tjera van. Dominiraju gradom kojeg obnavljaju bilo na pločnicima, bilo na krovovima zgrada koje prolaze obnovu. Ipak, među rijetkim prolaznicima, susrećemo 80-godišnju Đurđicu Vrkljan koja se prisjetila da ju je potres zatekao u kući uslijed ručka.

'Luster mi je pao u tanjur, tik pokraj mene', kratko nam je ispričala.

Kako nam navodi, obnova je postala znatno bolja nakon što je bivši gradonačelnik Dumbović sišao s vlasti. Kako nam tvrdi, tada je bilo problema s dolaskom pomoći i donacija, ali sada se situacija popravila pa se prije i pol godine vratila u Petrinju.

'Dobili smo 100 tisuća eura da nađemo zamjensku kuću i hvala bogu, pronašli smo je, sad nam je dobro i lijepo. Općenito se sve fino sređuje, ovaj centar je sada milina gledati, a prije niste mogli ovdje proći kako je sve izgledalo. Otvorena je i ambulanta, baš idem kod doktora, a vidim i da se gradi i po okolnim selima', podijelila je Đurđica svoje dojmove obnove.

Dodala je da novac za zamjensku kuću nije vidjela, nego je on bio uplaćen nakon što su na oglasu pronašli kuću. Upitana o opstanku Petrinje, smatra da se mladi imaju gdje vratiti ako su spremni raditi. Osim što je sretna s novom kućom kojom su završile njene muke čekanja završetka obnove, istaknula je još jednu stvar koja je iznimno bitna u novom domu.

'Nikad nisam imala bolje susjede. Bolje je imati dobrog susjeda nego dobrog brata. Brat je daleko, a susjed je uvijek tu kad zatreba', rekla nam je Đurđica.

Obnova od potresa ili samo nova fasada?

Iako centar grada sada izgleda znatno bolje od fotografija koje su ranijih godina ispunjavali medijski prostor, često se zaboravi da srećom, nije stradala cijela Petrinja. Novije zgrade i kuće na Sajmištu, preko puta centra grada od koje je dijeli usko korito rijeko Petrinjčice su prošle bez štete te tamošnji stanovnici žive u zgradama na kojima nije potrebno raditi.

Dok je Đurđica zadovoljna obnovom, ima i kritičara koji, nažalost, nisu htjeli govoriti drukčije nego anonimno. No, nakon godina sumnjivog vođenja grada zbog kojeg je bivši gradonačelnik (doduše, uvjetno) osuđen na zatvor, brojni se pitaju je li nabava i procedura poštena te jesu li cijene obnove realne i poštene ili se preplaćuju.

'Negdje će reći da se obnavljalo, a posrijedi je bilo energetsko mijenjanje krova. Ne znam ubraja li se to u obnovu ili ne?', pitao se jedan petrinjski prolaznik s kojim smo razgovarali.

Nešto se ipak gradi ali nije sve bajno

Ipak, neki su nam otvorenije iznijeli zamjerke, ali i pohvale obnovi grada. Tako smo uz obalu rijeke Petrinjčice zatekli Zdravka Petrovića, umirovljenog branitelja koji je na zelenoj površini uz nasip čuvao ovce na ispaši. Kako nam je rekao, obnovom je zadovoljan 'napola'.

'Dobro je to što se ipak nešto gradi, napredak se vidi i to je neosporno. Ali, po meni je to sve precijenjeno, puno košta', komentirao nam je.

Upitan o svojoj osobnoj situaciji, kaže nam da je sve samo ne zadovoljan. Štoviše, odlučio je uzeti stvari u svoje ruke.

Sam je učvrstio svoju kuću: 'Nekima su obnovili dobro, a nekima ništa'

Proveo nas je po svojem imanju na kojem drži ovce i guske te ima štale i spremišta za drvo i prostor za pečenje na ražnju. Prije su te štale, priča nam, bile na rubu male uzvisine pokraj kuće. Ali, sada ih je spustio niže na svojoj parceli zbog klizišta, nakon što ih je sam izgradio. Proveo nas je i po kući gdje smo vidjeli teška oštećenja od prizemlja, sve do tavana. Prije rata i vojne mirovine, kaže nam, bio je inženjer strojarstva te radio na zaštiti na radu, što objašnjava njegova domišljata rješenja za učvršćivanje teško oštećene kuće.

Uz učvršćivanje konstrukcija gredama i stupovima, oštećenja na zidovima je prekrio i knaufom te sada žive na donjem, a ne gornjem katu u slučaju novog podrhtavanja. Dok kuća izvana izgleda ozbiljno oštećena, unutra je doista uspio stvoriti topli dom sa svojom suprugom na koju pazi i jer boluje od Alzheimerove bolesti. Iako se gospođa Ivanka, srednjoškolska nastavnica u mirovini iznimno dobro drži, pamćenje joj popušta. Osim što na svom imanju imaju životinje za koje se brinu i od kojih žive, Zdravko nam otkriva i da se brine da bi odlazak u drugi dio grada mogao biti riskantan jer se boji da bi se supruga mogla izgubiti u drugom dijelu grada. S druge strane, navodi nam, tražio je kontejner ili mobilnu kućicu na mjestu njegovog zemljišta, ali zasad bez uspjeha.

'Nekima su kuće obnovili dobro, nekima su obnovili samo da je, a nekima ništa. U mom slučaju ništa jer još uvijek traže neke dokumente koje sam im dostavio i traže nove. Dokumente mogu izvući iz katastra, mogu snimiti i aerosnimke, ali traže mene da dostavim. Ja sam te dokumente dostavio prije nekoliko godina, ali nisu mi ništa odgovorili na zahtjev. Inženjeri su rekli da je kuća za rušenje, ali ja sam to popravljao, tražio ih novaca, da dođu vidjeti što sam napravio. Ja sam tu zato što mi ne date ni kontejner ni kućicu ni smještaj i dalje sam u crvenoj kući', tvrdi Zdravko koji, unatoč svemu, ostaje vedar te ustraje u želji da obnovi svoju kuću te je spreman sam raditi na tome da je učini što ugodnijom i sigurnijom za sebe i svoju suprugu.

Ministarstvo graditeljstva: 'Više nema potrebe za mobilnim smještajem'

Za komentar ovih navoda i dojma koji smo stekli tijekom boravka u Petrinji upitali smo Ministarstvo graditeljstva koje je nadležno za pitanje obnove od potresa. Upitani o tome ima li osoba kojima nije odgovoreno ili je odbijen zahtjev za stambenom mobilnom jedinicom kao što nam je naveo Petrović, odgovaraju nam da su se 'mobilne stambene jedinice, odnosno kontejneri postavljali neposredno nakon potresa te više nema potrebe za takvim vidom stambenog zbrinjavanja'.

'Podsjećamo da svi sugrađani čije su nekretnine oštećene te u njima trenutačno ne mogu boraviti, do završetka obnove imaju pravo na zamjenski smještaj. On se osigurava kroz 11 različitih modela predviđenih Programom stambenog zbrinjavanja Vlade Republike Hrvatske iz 2023. godine. Taj Program između ostaloga uključuje smještaj u novoizgrađene stambene zgrade, u obnovljene državne stanove, izgrađena naselja uz domove za starije u Petrinji, Glini i Sisku kao i financiranje najamnine zamjenskog smještaja', naveli su iz Ministarstva.

Upitani o konkretnim brojkama, iz ministarstva navode da je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada završeno 14.254 postupaka obnove. K tome, njih 13.459 se odnosi na privatne zgrade i kuće koje obuhvaćaju 53.653 stambene jedinice, dok 795 projekata projekata otpada na zgrade javne namjene i infrastrukture. Izgrađene su 494 obiteljske kuće (45 oštećenih u zagrebačkom i 449 u petrinjskom potresu), a 207 kuća je trenutno u izgradnji (48, zagrebački, 159 petrinjski). Uz to, isplaćeno je i 80 novčanih pomoći za kupnju stana.

'Kada govorimo samo o području petrinjskog potresa obnova je u potpunosti završila na 10.042 lokacije, što uključuje ukupno 14.971 stambenih jedinica. Izgrađeno je 449 kuća i 45 višestambenih zgrada. Trenutačno se radovi izvode na 1090 obiteljskih kuća i 80 višestambenih zgrada s 3.538 posebnih jedinica', navode iz ministarstva koje vodi Branko Bačić.

Izgradnja obiteljskih kuća do 2027. 'Postupci nabave kontinuirani, ali neki se poništavaju'

Pitali smo ih i o dojmu nekih od naših sugovornika koji ne znaju je li posrijedi obnova od potresa ili energetska obnova zgrada u Petrinji koje u biti nisu stradale u potresu. No, kako nam kažu, tu rade jasnu distinkciju između potresne obnove te energetske obnove koja se vodi prema drugim kriterijima i natječajima.

'U skladu sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom, kuće i zgrade se poslijepotresno obnavljaju temeljem izrađenog projekta obnove od strane ovlaštenih inženjera koji ne uključuje energetsku već nekonstrukcijsku ili konstrukcijsku obnovu ovisno o nalazu oštećenja. No, nakon provedene poslijepotresne obnove građani mogu aplicirati i za energetsku obnovu svojih zgrada putem raspisanih državnih natječaja (...) Ističemo ujedno kako poslijepotresna obnova u Hrvatskoj nije usmjerena isključivo na povratak u prijašnje stanje, već na cjelovitu obnovu koja uključuje visoke energetske standarde, revitalizaciju prostora i stvaranje novih mogućnosti za život svih generacija na potresom pogođenim područjima', naveli su.

Od 4,23 milijardi eura europskih i nacionalnih sredstava koliko je dosad uloženo u obnovu poslije potresa u Zagrebu i Banovini, navode, njih 1,77 milijarde otpada na područje obuhvaćeno petrinjskim potresom. Sve u svemu navode da je obnova u punom zamahu te je cijeli proces zaokružen iz zakonske, financijske i operativne perspektive. Ipak, navode da jedini izazov ostaje u raspoloživosti građevinskih radnika i opreme.

'Promatrano kroz vremenski okvir, trenutačno se nalazimo na polovici razdoblja predviđenog za potpunu obnovu svih zgrada oštećenih u potresu. Obnova zgrada javne namjene u najvećem postotku bit će završena do sredine iduće godine dok se obnova cjelokupne privatne imovine planira do 2030. godine s time da bi sve zamjenske obiteljske kuće trebale biti izgrađene do sredine 2027. godine (...) Postupci nabave se kontinuirano raspisuju, no na žalost neki od njih se moraju poništavati zbog manjka interesa ili visokih ponuđenih cijena koje premašuju one koje su procijenjene, no ipak broj gradilišta govori o stvarnom intenzitetu i zamahu obnove danas.', istaknuli su iz Ministarstva očekivane rokove dovršetka, ali i dijelove u kojima i dalje postoje problemi na čijem se rješavanju radi.

Najveća stanogradnja Sisačko-moslavačke županije u posljednih četrdesetak godina

Dodaju da uz poslijepotresnu obnovu Sisačko-moslavačka županija dobiva 'značajno povećanje stambenog fonda kroz izgradnju 59 novih višestambenih zgrada s ukupno 1.024 stana'. Ministarstvo ističe da 'takve stanogradnje na tom području nije bilo posljednjih četrdesetak godina.

'Do danas je završena izgradnja 45 višestambenih zgrada, 12 zgrada je u izgradnji, a dvije su u pripremi za početak radova. Od 45 izgrađenih i useljenih zgrada, njih 17 nalazi se u Sisku, osam u Petrinji, osam u Glini, četiri u Topuskom, dvije u Gvozdu, a po jedna zgrada završena je u Kutini, Dvoru, Jasenovcu, Lekeniku, Hrvatskoj Kostajnici i Novskoj. Prvenstvo za smještaj u ove zgrade imaju oni sugrađani kojima obnova njihovih vlastitih nekretnina nije još završila te su oslobođeni plaćanja najma i režijskih troškova dok u njima borave. Kasnije će se ti stanovi koristiti za smještaj ljudi u potrebi, kadrovsko zbrinjavanje te za potrebe priuštivog stanovanja', pojasnili su.

Gradonačelnica Petrinje: 'Petrinja se ne samo obnavlja, nego gradi budućnost'

S obnovom i kako ona teče, zadovoljna je i gradonačelnica Petrinje, Magdalena Komes. Ocjenjuje da se Petrinja vidljivo obnavlja, ali i da je svjesna na proces nije ni brz ni jednostavan. Ipak, smatra kako imaju razloga za optimizam.

'Diljem grada vidimo nove i obnovljene domove, škole, vrtiće i javne zgrade koje stvaraju temelje za sigurniju budućnost, a sredstva osigurana za obnovu u narednom razdoblju jamče da nismo zaboravljeni' rekla je Komes.

Zahvalila se svim Petrinjcima, istaknuvši da su pokazali snagu i zajedništvu kroz pet teških godina. Smatra da upravo ta solidarnost 'daje vjeru da se Petrinja ne samo obnavlja, nego gradi budućnost za sve generacije u gradu u kojem će biti ugodno i sigurno živjeti'.

'Svjesni smo kako dio naših sugrađana još uvijek čeka dovršetak obnove svojih domova. Njima želim poručiti kako Grad Petrinja, u suradnji s državnim i županijskim institucijama, nastavlja jednakim tempom i žarom raditi kako bi svaki postupak obnove bio priveden kraju jer nitko od nas u cjelokupnom sustavu neće biti zadovoljan dok se i posljednji naš sugrađanin ne vrati u svoj obnovljeni dom', zaključila je Komes.