U IME OBITELJI opet jaše

Tajne Banskih dvora: Zašto je odbačen Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije?

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 21.12.2017 10:30
  • Objavljeno 02.03.2017 u 15:34
Branko Sočanac, ravnatelj Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Branko Sočanac, ravnatelj Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Tko je i zašto odbacio Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2016. do 2021. godine, sastavljen u vrijeme Vlade premijera Zorana Milanovića, zbog čega Hrvatskoj prijeti gubitak od 6,8 milijardi eura iz europskih fondova? Umjesto odgovora na to pitanje tportala, iz nadležnog Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina upućuju na svoje ranije priopćenje o procesu odabira članova Radne skupine koja će 'dodatno unaprijediti postojeći nacrt Nacionalnog plana'. Poziv organizacijama civilnog društva da kandidiraju ukupno pet članova u Radnu skupinu istekao je u utorak. Kakve to tajne Banski dvori skrivaju, zašto šute o nečemu što bi trebala biti osnovna, tehnička informacija za medije?

U bivšoj 16-članoj Radnoj skupini, koja je devet mjeseci intenzivno radila na izradi nacrta Nacionalnog plana, volontirali su predstavnici udruga Hrvatski pravni centar (HPC) i Centar za mirovne studije (CMS), uz predstavnike državnih institucija - od ministarstava, preko Vladinih Ureda, do pravobraniteljica. Svi oni trsili su se izraditi dokument koji je u lipnju 2016. prošao i javno savjetovanje, da bi sada bio odbačen bez elementarnih informacija tko je, na čiji prijedlog, kada i zašto pokopao taj strateški dokument za izgradnju cjelovita sustava zaštite od diskriminacije u Hrvatskoj.

U javnoj raspravi brojnošću primjedbi istaknula se konzervativna udruga Vigilare, koja nije imala svog člana u bivšoj Radnoj skupini, a sada ne želi otkriti ima li kandidata za novu Radnu skupinu. 'Za sada se ne bismo htjeli izjašnjavati po ovom pitanju. Najbolje da pratite rad Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i rezultate Javnog poziva kad budu objavljeni', odgovorio je tportalu Ivan Mihanović, voditelj Ureda Vigilarea.

Udruga U ime obitelji prijavila se u novu Radnu skupinu

Između ostalog, Vigilare je u javnoj raspravi zaključio da se Planom 'nepotrebno kreiraju nove ranjive skupine poput LGBT osoba u sustavu socijalne skrbi, LGBT učenika/studenata, LGBT i transrodnih pacijenata… što otvara vrata da se te skupine privilegira u odnosu na druge'. Ujedno, prigovorili su to što Plan 'ne spominje i ne donosi mjere za suzbijanje diskriminacije skupina i osoba za koje je općepoznato da su potrebne zaštite od diskriminacije (npr. trudnice na radnom mjestu, vjernici, mlade obitelji, obitelji s više djece...)'.

Iz udruge U ime obitelji, međutim, potvrdili su za tportal da imaju kandidatkinju za Radnu skupinu, iako ne otkrivaju njezino ime. 

'Prijavili smo odličnu kandidatkinju. Jako nam je važna zaštita ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, a naša kandidatkinja će biti jako dobra u predlaganju mjera. Željeli smo se prijaviti i na javni poziv Vladina Ureda za ravnopravnost spolova u radnu skupinu za izradu novog Nacionalnog plana ravnopravnost spolova, no nažalost propozicije tog natječaja previše su restriktivne', kazao je Ivan Munjin iz udruge U ime obitelji, precizirajući da je riječ o uvjetu da udruga mora pet godina djelovati u području promicanja ravnopravnosti spolova.

Ivan Munjin i Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji

Ivan Munjin i Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Netransparentnost Vlade po pitanju Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije održava na životu spekulaciju da je taj dokument odbačen na jednom od posljednjih sastanaka Vladine Koordinacije za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava. Podsjetimo, na sastancima tog radnog tijela Vlade predstavnici resornih ministarstava usklađuju nacrte akata koji idu na uži Kabinet i potom sjednice Vlade.

Spekulira se o tome da je nacrt Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije srušio Ladislav Ilčić, posebni savjetnik potpredsjednika Vlade Davora Ive Stiera, angažiran uz suglasnost premijera Plenkovića da za 10.000 kuna mjesečno na koordinacijama trasira akte o ljudskim pravima za uži kabinet. Neusklađeni Nacionalni plan nije se našao na dnevnom redu sjednice Vlade Andreja Plenkovića, ali je zato Vladin Ured za ljudska prava priopćio da će se 'unaprijediti postojeći nacrt', dakle radit će se novi dokument, za razdoblje od 2017. do 2022. godine.

Dok se u Europskoj komisiji nastoje dovinuti što s ovakvom hrvatskom Vladom, očekujući uvjerljivo opravdanje za potez kojima su blokirane milijarde eura, iz Ureda za ljudska prava tportalu su odgovorili tek kako očekuju da će novi Nacionalni plan biti dovršen do polovice 2017.godine.

Ministar Davor Ivo Stier i posebni savjetnik Ladislav Ilčić

Ministar Davor Ivo Stier i posebni savjetnik Ladislav Ilčić

Izvor: Pixsell / Autor: tportal.hr/Pixsell

Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije, članica Odbora za praćenje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2012. Europske unije, kaže da njezina kolegica Sara Lalić, kao bivša članica Radne skupine koja je uložila golem trud i puno vremena u izradu Nacionalnog plana, nije dobila nikakvo očitovanje o tome zašto je on odbačen.

'Bilo bi korektno, ako se ne usvaja nešto u što je uloženo i vrijeme i novac, da se vidi podloga takve odluke. Analiza bi trebala biti predočena javnosti, osobito stručnoj javnosti koja se bavi tom temom i ima pravo znati u čemu je stvar. Ako se kaže da je nešto, primjerice, zastarjelo i da je prošlo dvije godine otkako je nacrt napravljen, trebalo bi vidjeti koje su to mjere zastarjele. Jer to bi značilo da te diskriminacije više nema u društvu, što je nemoguće', primjećuje Senta, dodajući da i CMS traži odgovore na sve strane što se zapravo dogodilo, ali 'nekakav zid postoji, ne žele se dati odgovori'.

Upitana što je u odbačenom Nacionalnom planu bilo, po njezinu sudu, najvažnije, odgovara da se radi o dokumentu kojim Vlada na temelju analize stanja postavlja prioritete, predlaže ciljeve te usmjerava svoje napore prema izgradnji cjelovitog sustava zaštite od diskriminacije u Hrvatskoj, a što je dio ljudskih prava.

Cilj je Plana, između ostaloga, jačanje javne svijesti o pravu na nediskriminaciju kako bi se stvorilo društvo koje prihvaća sve oblike različitosti i razumije da različitost pridonosi društvenom, ekonomskom i kulturnom razvoju.

U trenutačnom kontekstu mnogobrojnih nasilnih događaja prema marginaliziranim društvenim skupinama i manjinama, važno je kontinuirano raditi na jačanju mehanizama za prevenciju i sankciju – od obrazovanja, osnaživanja manjina do učinkovite primjene antidiskriminacijskog zakonodavstva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!