Ustavni sud odbio je tužbu čelnice udruge U ime obitelji Željke Markić, kojom je tražila poništenje presuda nižih sudova koji su joj odbili zahtjev za naknadu štete zbog teksta objavljenog na tportalu
Čelnica udruge U ime obitelji Željka Markić tužila je tportal te od nakladnika, Hrvatskog Telekoma, potraživala 40.000 kuna i zatezne kamate zbog navodne štete koju je trpjela zbog novinarskog izvještaja s Hoda za život održanog u Splitu 2018. godine.
Naime Markić se žalila prije svega zbog izjave splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana, a koju je tportalov novinar Damir Petranović vjerno prenio.
'Ne slažem se niti s njom dijelim zajedničke političke stavove. Sve u životu ostvario sam demokratskim putem, na izborima, za razliku od njenih nasilnih metoda kojima potkopava i ne uspijeva doći na vlast. Ja živim kao svaki prosječni građanin koji je došao na ovu manifestaciju i nisam financijski potkovan kao Željka Markić', kazao je tada Boban.
No Markić tvrdi da je zbog takvih kritika 'doživjela niz neugodnosti u obliku različitih neugodnih upita uže obitelji, rodbine, prijatelja, ali i poslovnih partnera i suradnika te nepoznatih ljudi kojima je morala objašnjavati da iznesene informacije nisu točne i istinite'.
I prvostupanjski i drugostupanjski sud te Vrhovni sud pri odbijanju zahtjeva za reviziju utvrdili su, ukratko, da tportal nije prekršio zakon niti je postupio na način kojim bi naštetio ugledu i časti Željke Markić.
Zakon o medijima jasno propisuje da nakladnik ne odgovara za štetu ako je sporna informacija zapravo vjerno izvješće s javnog skupa te njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom. Pritom Boban nikad nije demantirao točnost prenesenih izjava, pa su sudovi odbili zahtjev Markić. Uz to, ona je od tportala zatražila ispravak, što je tportal i napravio, davši joj tako priliku da reagira na Bobanove riječi.
'Ustavni sud ističe da iako je prenesena izjava župana Bobana sadržavala kritički i potencijalno uvredljiv ton, riječ je o vrijednosnom sudu političara izrečenom u okviru javne rasprave, bez uporabe klevetničkih ili vulgarnih izraza. Urednički naslov i podnaslov, iako formulirani s ciljem privlačenja pozornosti i naglašavanja kritike, nisu izašli iz okvira dopuštene slobode izražavanja, u kojem je novinar vjerno i točno prenio izrečene riječi intervjuirane osobe. Novinari imaju pravo izvještavati o izjavama drugih, posebno u pitanjima od javnog interesa, bez automatskog snošenja odgovornosti za sadržaj tih izjava.
Posljedica objave spornog članka, prema ocjeni Ustavnog suda te u skladu sa standardima ESLJP-a, ne predstavlja povredu prava osobnosti podnositeljice, niti njezina ugleda i časti, odnosno reputacije. Iako je sama podnositeljica ocijenila da su joj povrijeđeni ugled i čast, izjava prenesena u članku dio je javne političke debate između dviju javnih osoba i izrečena je u kontekstu javnog događaja. Takve izjave uživaju pojačanu zaštitu jer se odnose na vrijednosni sud i doprinose pluralizmu mišljenja', poručio je Ustavni sud.
Ustavni suci u svojoj odluci nisu bili jedinstveni te su Andrej Abramović i Miroslav Šumanović imali izdvojena mišljenja.