Švicarski građani u nedjelju izlaze na referendum koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za gospodarstvo i odnose s Europskom unijom. Na glasanju će odlučivati o prijedlogu kojim bi se broj stanovnika ograničio na najviše 10 milijuna do 2050. godine
Inicijativu je pokrenula desna Švicarska narodna stranka (SVP), tvrdeći da masovna imigracija stvara pritisak na stanovanje, javne usluge i sigurnost. Trenutačno Švicarska ima oko 9,1 milijun stanovnika, a prag od 10 milijuna, prema procjenama, mogala bi dosegnuti početkom 2040-ih.
Prema prijedlogu, vlada bi već nakon prelaska granice od 9,5 milijuna stanovnika morala pooštriti useljenička pravila, posebno u području azila i spajanja obitelji. Ako bi broj stanovnika ipak dosegnuo 10 milijuna, vlasti bi bile obvezne poduzeti sve dostupne mjere kako bi zaustavile daljnji rast, uključujući i raskid međunarodnih sporazuma koji tome pridonose.
Najkontroverzniji dio odnosi se na sporazum o slobodnom kretanju ljudi između Švicarske i Europske unije iz 1999. godine. Ako se broj stanovnika ne bi uspio smanjiti ispod granice u roku od dvije godine, Švicarska bi morala pokrenuti izlazak iz tog sporazuma. Upravo zbog toga dio analitičara referendum uspoređuje s britanskim Brexitom.
Sporazum omogućuje građanima EU-a život i rad u Švicarskoj, koja nije članica Unije, dok Švicarci imaju jednaka prava u državama članicama Unije. Ograničavanje tog režima moglo bi ozbiljno narušiti odnose Berna i Bruxellesa.
Protivnici prijedloga upozoravaju da se švicarsko gospodarstvo oslanja na stranu radnu snagu. Stranci danas čine gotovo 28 posto stalnog stanovništva, a nedavna istraživanja pokazala su da su osnovali gotovo dvije petine novih tvrtki u zemlji.
Europska unija ujedno je najvažniji trgovinski partner Švicarske. Krajem 2024. dvije su strane postigle novi bilateralni sporazum o produbljivanju gospodarske suradnje, kojem se SVP snažno protivi.
Za prolazak inicijative potrebna je dvostruka većina – većina glasova birača i većina švicarskih kantona. Ishod referenduma stoga bi mogao odrediti ne samo buduću migracijsku politiku zemlje, nego i njezin dugoročni odnos s Europskom unijom.